Opet blista kraljev hram

Profesor Miroslav Stanojlović, slikar-konzervator, kazao je da su radovi osmočlanog tima na zaštiti celokupnog živopisa na 120 kvadrata u priprati u završnoj fazi. Stanojlović je kao posebno važne izdvojio freske "Sretenje Gospodnje" i "Angeo velikog sovjeta".

- Po mom sudu freska "Sretenje Gospodnje" je najstarije slikarstvo, starije od ostalog kasnije izobraženog u priprati ovog hrama. Ta freska je najbliža onom starijem živopisu u unutrašnjem delu hrama Uspenja Presvete Bogorodice - pojasnio je Stanojlović.

Prema njegovim rečima, "Angeo velikog sovjeta" predstavlja redak slikani prikaz Gospoda Isusa Hrista oslikanog kao anđela sa krilima.

Hrist-Angeo, kako je dodao, drži svitak s porukama i blagosilja svakog koji ulazi u pripratu. Prema njegovim rečima, to je simbol mudrosti utkane u dobrotu u dobru želju, dobro htenje, dobru nameru.

-A to opet implicira one univerzalne karakteristike po kojima je imanastir Gračanica svrstan na listu Uneskove kulturne baštine značajne za celokupan ljudski rod, a ne samo za srpski narod-ocenio je Stanojlović.

Stanojlović je ukazao i na ikonografski sadržaj mitropolita Dionisija, odnosno na izuzetnu fresku koja prikazuje njegovu sahranu.

Stanojlović je kazao da su stručnjaci na freskama zatekli i potom otklanjali sve strukturne slabosti koje može da ima fresko slikarstvo.

- Nataloženi slojevi na freskama otapani su u 30 epizoda jer su bili okamenjena struktura - rekao je on i dodao da su problem za konzervatore predstavljali i grafiti po živopisu, urezivani pre pola veka.

Profesor je pomenuo i osveženi natpis u priprati koji je, kako je rekao, praktikovan u fresko slikarstvu kao "okamenjeno svedočanstvo" pisanog sadržaja koje govori o tome kada je priprata hrama izgrađena, kao i to da su i sve druge relevantne činjenice u tom natpisu iznesene.

Crkvu posvećenu Uspenju Presvete Bogorodice u manastiru Gračanica na Kosovu i Metohiji podigao je 1321. godine srpski kralj Milutin, a priprata ovog hrama, prema istorijskim podacima, restaurisana i oslikana je 1570. godine u vreme patrijarha Makarija Sokolovića. 

Paljenje sveća izvan crkve Izmeštanjem mesta za paljenje sveća izvan hrama sprečeno je da čađ, vlaga i drugi talozi dalje uništavaju freske, rekao je on i dodao da je živopis sada konzerviran da može da traje još mnogo godina. Stanojlović je ukazao i na štetnost magistralnog puta koji ide uz sam manastir jer gasovi iz vozila i vibracije koje prave kamioni loše utiču na živopis.