Ponedeljak 08.09.2014.
18:00
J. L. Petković - Vesti

Pravo na jezik (1): Srbi ugroženi i u prevodu

Nemar ili namera: Propisi puni propusta i grešaka
 

Osim Ustava, pregledano je sedam zakona koji su po mišljenju srpskih poslanika u kosovskom parlamentu najznačajniji za srpsku zajednicu. Oni su za te zakone glasali, iako je u svakom od njih na stotine štamparskih, gramatičkih, pravopisnih i terminoloških grešaka (u proseku 17 grešaka po strani).


- Terminološke greške podrazumevaju potpuno ili delimično netačan prevod reči s originala na srpski jezik, ispuštanje delova prevoda s albanskog na srpski jezik, kao i dodavanje delova rečenica koje ne postoje u originalnom tekstu. Takvih grešaka je nedopustivo mnogo. U mnogim primerima one dovode do zabune kod građanina. Ne verujem da se iza ovih prevoda krije zla namera, već nestručnost i neznanje prevodilaca, i verovatno nebriga predstavnika u kosovskim institucijama - kaže Nora Bezera, stručni saradnik u ovom istraživanju.

Ravnoprsvna upotreba jezika

Srpski jezik je jedan od službenih jezika na Kosovu. Ustav i drugi važeći propisi na KiM formalno garantuju ravnopravnost upotrebe srpskog jezika. Za praćenje sprovođenja odredbi važećih propisa koje se tiču upotrebe jezika ustanovljen je i poseban organ - komesar za jezike. Na čelu te institucije je Srbin.

Kakva osnovna prava manjinama garantuje Ustav Kosova kad na 60 strana ima oko 930 grešaka u prevodu?  Dr Darko Simović, profesor ustavnog prava, smatra da je "dovoljan letimičan i površan pogled na srpsku verziju Ustava Republike Kosovo da bi se uverili da je redaktor teksta potpuno nestručan, a verovatno i zlonameran".


- S obzirom na to da je ustav simbol državnosti, a da je Srbima servirana nepismena i aljkava verzija teksta, moglo bi se zaključiti da je reč o jednom ponižavajućem gestu. Moguće da je ovaj galimatijas nestručnosti, nemarnosti, aljkavosti, nepismenosti namerno napravljen da bi se u beskrajnom nizu tehničkih propusta zamaskirale ozbiljne, suštinske razlike između ustavnih tekstova. Reč je o institucionalnim rešenjima koja značajno mogu da utiču i na pravni položaj srpskog naroda na Kosmetu, kao i na ljudska prava - ocenjuje dr Simović za "Vesti".
 

Novo poniženje: Dr Darko Simović
 

Na primer, u verziji na albanskom jeziku je predviđeno da se suverenitet države Kosovo sprovodi i referendumom, dok je u srpskoj verziji teksta referendum izostavljen.
 

- Može se naslutiti da ovaj propust nije slučajno nastao - ističe on.
 

Čak oko 1.500 grešaka u prevodu s albanskog na srpski ima Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Rastko Brajković, savetnik u Kancelariji za besplatnu pravnu pomoć, najčešće zastupa prava raseljenih u imovinskim procesima, pa se s tim, kao i sa Zakonom o katastru (ima 354 grešaka u prevodu) najčešće susreće.

"Ti zakoni su traljavo i neprecizno prevedeni. U njima je i mnogo hrvatskih reči, ističe Nora Bezera", doktorant albanskog jezika i književnosti. Upravo zato Brajković kaže da nije redak slučaj da se za stolom okupi čitav tim stručnjaka kako bi rastumačili određeni član tih zakona.


- Prevodi tih akata nisu ni formalno, ni suštinski verodostojni, i kao takvi imaju direktan uticaj na neostvarivanje prava raseljenih lica. I laici i advokati moraju da koriste alternativne metode poput prevođenja s verzija istog teksta na albanskom ili engleskom jeziku. Očito je da prevode rade osobe koje znaju srpski jezik, ali nisu upoznate sa stručnom i pravnom terminologijom. Potrebno je u organima javne uprave na KiM angažovati dovoljan broj osoba koje su osposobljene za kvalitetno prevođenje, jer bez potpune promene dosadašnje prakse u pogledu prevoda službenih dokumenata, propisi koji se tiču upotrebe jezika će ostati samo prazna forma - kaže Brajković.


Na internet portalu "Vesti" će u narednim danima predstaviti detalje ovog istraživanja.

U Zakonu o nestalima 198 grešaka

Zakon o nestalim licima ima samo devet strana i 198 grešaka u prevodu. Najdrastičniji primer je član 3, koji se odnosi na zabranu diskriminacije, koji kaže da "nestala lica i njihove porodice uživaju ravnopravna prava nezavisno od toga da li su bili deo oružanih ili civilnih snaga". U originalu na albanskom, taj deo ne postoji. Duško Čelić iz Koordinacije srpskih udruženja nestalih sa prostora bivše SFRJ pita: kako će primenjivati zakon u odnosu na nestala lica i članove njihovih porodica, kada prilikom samog pisanja diskriminišu srpski jezik i pismo?

 

Sporan Zakon o Radio-televiziji Kosova

Nora Bezera

Nora Bezera ističe da je u poređenju prevoda s Ustavom, zakon o Radio-televiziji Kosova dosta precizniji, a u njemu su na 28 strana, pronađene 562 greške.


- U narednom periodu zakonom o RTK će se baviti Ustavni sud jer Udruženje novinara Srbije na Kosovu smatra da je taj zakon u suprotnosti sa onim što po Ustavu Kosova pripada srpskoj zajednici. Problem sa slovnim i gramatičkim greškama je veliki, ali je mnogo veći problem suštinski sadržaj zakona koji je usvojen uz, nažalost, podršku srpskih poslanika za koje i izveštaj Međunarodne krizne grupe kaže da su najodgvoreniji što Srbi nisu dobili ono što im pripada kad je kanal na srpskom jeziku u pitanju, kaže Budimir Ničić, predsednik Udruženja novinara Srbije na Kosovu.

2024 © - Vesti online