Lapovo - seobe iz Mirisne Poljane

Železnička stanica u Lapovu iz 1909. godine

Imanje je davalo lepe prihode, ali je srpskim vladarima, majci i sinu despotu Stefanu Lazareviću još važniji bio gospodar, jer mu je presudno pomogao u gušenju jedne bune.

Naselje se potom pominje tek u 15. veku, u knjigama turskih poreznika, i to kao Žabare, Žabarci. Imalo je pazar i vašar, 85 kuća i 9 udovica, i davalo je prihod od skoro 8.000 akči, što ga je stavljalo u red većih sela.

Kralj prvi putnik

Prva železnička pruga koju je gradilo domaće preduzeće otvorena je 1887, i povezivala je Lapovo sa Kragujevca. Međutim, prvi voz kroz Lapovo je prošao godinu dana ranije, na staroj pruzi. Toj svečanosti je prisustvovao i kralj Milan, i to tako što se sa brojnim zvanicama provozao do Kragujevca.

Žabarci su bili stanica na važnom Carigradskom drumu, a nastanjivali su ga hrišćani. Ponovo se pominje u 16. veku, sada pod imenom Lipova, ali sa svega nekoliko stočara. Ta preteča Lapova se selila pred turskim zulumom čak pet puta dolinom Velike Morave, sve dok se nije skrasila na levoj strani reke.

Dok neki tvrde da je ime Lapovo dobilo još od Hlapove poljane, kada je "hlapiti" značilo mirisati, drugi navode da su Turci nazivali prve stanovnike "lapovi", razbojnici. Iz turskog doba se očuvao Stari drum, karaula za stražu i mezulana, gde su se smenjivali poštanski konji.

Zahvaljujući dobrom mestu, Lapovo je po oslobođenju počelo brzo da se razvija. Stanovnici su 1826. najpre dobili crkvu. Dotle su morali na bogosluženje u Miljkov manastir.

Tek sedam decenija kasnije, Lapovčani su zatražili zvanje varošice, i u obrazloženju naveli da je njihovo selo "po žiteljstvu i po broju poreskih glava najveće selo u celoj Kraljevini, jer broji 1.270 poreskih glava", da je "lepa trgovačka tačka", te da ima tri mehane prve klase i sedam dućana od "polutvrdog materijala".

Kralj Aleksandar Obrenović se složio, i potpisao odgovarajući dekret. Oblast Lapova je danas poznato kao bogato geotermalnim izvorima, u kojima strani ulagači vide izvrsnu priliku za "hedonistički turizam", ogromne komplekse nalik na evropske "porodične parkove".

Ovakvi centri nisu namenjeni samo uobičajenom banjskom odmoru, nego i radu na održavanju dobrog zdravlja, i "produžavanju" mladosti.