Utorak 29.04.2014.
07:17
Đ. Barović - Vesti

I Toma ćuti o Jasenovcu

Ne poštujemo svoje žrtve: Veljko Đurić
 



- Svi oni se busaju u prsa i izjavljuju kako im je utvrđivanje prave istine od suštinskog značaja i da će sve učiniti da Srbi napokon dobiju pravu bazu tih podataka, ali rade sve suprotno, jer očigledno nema potrebne nacionalne svesti. Zapravo, utvrđivanje te istine suštinski do sada nije zanimalo nikoga iz vrha vlasti: počev od Slobodana Miloševića, pa sve do današnjeg predsednika, Tomislava Nikolića - kaže za "Vesti" Đurić.


U Donjoj Gradini kod Kozarske Dubice u nedelju je služenjem parastosa i polaganjem venaca na grobnom polju Topola obeležen Dan sećanja na žrtve u koncentracionom logoru Jasenovac, a prema rečima Veljka Đurića, mada je od ovog zločina prošlo 70 godina, ipak još nije kasno da se utvrdi tačan broj ubijenih i prekine sa licitiranjem.

Ne znamo ništa ni o '99.

Đurić kaže da se u Muzeju genocida u Beogradu nalaze tri istraživačke celine koje zahtevaju i novca, ali i više zaposlenih.
- U pitanju su događaji iz Drugog svetskog rata, ratova na prostoru prethodne SFRJ i bombardovanja SRJ 1999. godine. O kakvoj želji države govorimo, kada i dalje ne znamo koliko je vojnika te '99 stradalo. U knjizi "Junaci otadžbine" je iznet netačan podatak - naglašava Đurić.


- Muzej genocida je inicirao popis svih srpskih žrtava u 20. veku, ali Skupštine Srbije i RS prethodno moraju da donesu odgovarajuće zakone kako bi se uopšte krenulo u stvaranje baze podataka. Pokazalo se da je svaki pokupaj pojedinaca da se to uradi nemoguć. Otuda je neophodna jasna volja političke elite nakon koje će se uključiti i sve institucije kako bi se pobrojale sve žrtve Jasenovca, uklonila ili dodala nova imena - navodi Đurić i dodaje bi se po završetku tog posla moglo govoriti i o drugoj fazi istraživanja, odnosno uspostavljanju saradnje sa Hrvatskom.


- Da bi se ovaj posao pokrenuo sa mrtve tačke potrebna su sredstva i stručnjaci koji će preuzeti bazu podataka Subnora iz 1964. godine. U tom arhivi je 650.000 imena, a na stručnjacima je da proveravajući i istražujući sva dokumenta, tu brojku smanje ili povećaju.

Sami smo krivi

Kako bi ilustrovao podatak da su Srbi sami sebi najveći neprijatelji, on navodi da je na otvaranju spomenika u Jasenovcu 1966. godine bio narodni heroj Stevo Krajačić.
- On je tada bio predsednik Sabora SR Hrvatske, a kazao je Srbima da su sposobni samo kao svinjari, zaključivši da su ih - malo pobili. Na te reči nijedan srpski političar nije reagovao - navodi Đurić. 


On dodaje da će to biti uzaludan posao ukoliko ne dobiju "zeleno svetlo" iz samog vrha države.


- Da bi se napravila dobra baza podataka potrebno je otvoriti arhiva i BIA i vojnih službi bezbednosti. Potpuno mi je nejasno zbog čega i dalje nosi oznaku državna tajna arhiva ustaške tajne službe u Beogradu od 1941. do 1945, ili istovetna arhiva britanske obaveštajne službe - ističe v.d. direktora Muzeja genocida u Beogradu.

2024 © - Vesti online