"Srbi su žene silovali, a muškarce kastrirali"
Zastupnici Hrvatske tvrdili su da su zlodela bila počinjena tokom "sistematskih, unapred planiranih i koordinisanih" raširenih napada na hrvatsko stanovništvo, u cilju delimičnog uništavanja Hrvata kao etničke grupe, što je genocid.
Kao dokaz da je Srbija, pri tom, imala tu "genocidnu nameru", hrvatska delegacija ukazivala je da se isti "obrazac napada" ponavljao širom istočne Slavonije. Protagonisti tih napada bili su JNA, srpska teritorijalna odbrana i razne paravojne snage, na čelu sa Vojislavom Šešeljem i Željkom Ražnatovićem-Arkanom.
Tvrdeći da je "JNA direktno učestvovala u aktima genocida", zajedno sa paravojskama nad kojima je imala punu kontrolu, zastupnica Hrvatske Blini Hroli je, kao dokaz za to, izložila detalje zločina nad civilima počinjenih u selima Bogdanovci, Tovarnik, Sotin i Lovas.
Opisala je da bi ta sela prvo opkolila i granatirala JNA, posle čega bi u njih ušle paravojske, ubijajući civile koji su ostali, silujući, paleći i pljačkajući. U Bogdanovcima je, među 85 ubijenih, jedan Hrvat "razapet ispred katoličke crkve", a u Lovasu su srpske paravojske hrvatske civile naterale u minsko polje i ubile 21 osobu.
Predstavnica Hrvatske citirala je i oficira JNA, čije ime nije saopštila, da je u Tovarniku "major Bajat naredio da se svaki civil ubije".
"Skoro svaki Hrvat ubijen je, pobegao od užasa ili je prisilno premešten", kazala je Hroli, tvrdeći da je jedna žena živa spaljena i da su druge bile podvrgnuta "masovnim silovanjima", a muškarci "kastracijama".
U regionu, u kojem je 1991. bilo 77 odsto Hrvata, godinu dana kasnije Srbi su činili većinu od 97 odsto stanovništva, naglasila je hrvatska predstavnica. Oko 4.000 nesrba je bilo ubijeno; 482 lica se vode kao nestala; 90.000 ljudi je primorano da napusti domove; 3.700 je bilo pritvoreno, a žrtve su pronađene u 510 masovnih grobnica.
Ti zločini počinjeni su u ostvarenju "plana rukovodstva Srbije da stvori homogenu srpsku državu" na teritoriji Hrvatske, odnosno Veliku Srbiju, naznačila je Hroli.
O napadu JNA na Vukovar i masovnom ubistvu na farmi Ovčara, posle pada grada u novembru 1991, govorio je zastupnik Hrvatske Kir Starmer. Odbacujući navod delegacije Srbije da je "bitka za Vukovar bila okršaj dvaju neprijateljskih vojnih snaga", Starmer je protumačio da je Haški tribunal u presudi komandantu snaga JNA Miletu Mrkšiću, osuđenom na 20 godina zatvora zbog zločina na Ovčari, utvrdio da je cilj nesrazmerno snažnog napada savezne vojske bio da se grad uništi, kao i njegovo stanovništvo.
Kao dokaz za to, Starmer je, između ostalog, naveo i izjavu neimenovanog "padobranskog komandanta" da je kolegu, oficira JNA čuo kako se "hvali da je klao žene i decu" i da ga je video kako "civila primorava da uđu u sobu, koju bi zatim digao u vazduh". "Civili su u Vukovaru kažnjeni za primer svima koji nisu prihvatali srpsku vlast", kazao je Starmerr.
Hrvatska će argumente u korist svoje tužbe izlagati do kraja ove nedelje. Od 10. marta, zastupnici Srbije će uzvratiti izlaganjima o hrvatskoj tužbi, ali i kontratužbi koju je zvanični Beograd podneo protiv Zagreba. Druga runda razmene argumenata biće, uz pauze, održana od 20. marta do 1. aprila.