"Sprečiti reviziju istorije ('brisanje' ubijanja Srba) u Hrvatskoj"
"Oni su tu svoju ideju sproveli 1995. godine proterivanjem Srba iz Hrvatske i taj proces je za njih završen zauvek pošto su Srbi svedeni ispod tri odsto. Imovina Srba nikad neće biti vraćena - to je isti kontinuitet", ocenjuje Đurić u intervjuu Srni i ukazuje da hrvatska najnovija istoriografija pokušava to da niveliše.
Kako precizira, glavni govornik priče je fra Velimir Blažević sa silnim tekstovima kojima govori sasvim drugu priču o zločinima, "između ostalog o prekrštavanju Srba u Bosanskoj krajini".
Fra Blažević, prema Đuriću, negira pokrštavanja iako postoji sijaset dokumenata ustaške provinijencije, a "dobar pomagač u tome mu je glasilo rimokatoličke crkve `Glas koncila`, koje negira čak i pokolj Srba u Glinskoj crkvi".
"Možemo da se sporimo o broju žrtava: da li je 1.269 ili 1.271, međutim, ako ta štampa napravi feljton o tome i negira to - onda je reč o čistoj reviziji. Negiranje znači zatiranje onoga što je biološki i fizički zatrto. Oni naukom zatiru tragove", naglašava Đurić.
Iako se u hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu može naći dovoljno dokumenata NDH, koji pobijaju revizionističke teorije o odnosu prema Srbima, Đurić ocenjuje da, nažalost, "njima polazi za rukom negiranje, jer imaju jaku državu u odnosu na Srbiju, koja nije zainteresovana za svoju prošlost".
"U Srbiji, a bojim se i u Republici Srpskoj, ne postoji projekat čuvanja uspomena iz prošlosti i raščišćavanja velikih nedoumica iz bliske tragične prošlosti", smatra Đurić i upozorava da je deo politike koja se vodi iz inostranstva - "rasturanje bilo koje spone Srbije i Republike Srpske i sprečavanje da se zajedničkim snagama suprotstave reviziji prošlosti".
Direktor Muzeja žrtava genocida ukazuje da je sada na snazi i revizija priče o zatočenicima sa prostora Bosanske krajine, koji su dovedeni u leto 1942. godine u logor Staro Sajmište u Beogradu.
"To je logor koji je bio na teritoriji NDH, pod nemačkom upravom i sa kojim Nedićeva Srbija nema nikakve veze, osim što obezbeđuje hranu zatvorenicima i Nemcima, ali Srbiju optužuju da je saučesnik svega toga. I tako, kada se nađe pet ključnih stvari i izvrši revizija istorije, onda će se nametnuti zaključak da su Srbi genocidan narod", upozorava Đurić.
U svetlu suprotstavljanja revizionizmu istorije, u Srebrenici će povodom obeležavanja 100 godina od početka Prvog svetskog rata, kako navodi Đurić, biti organizovan okrugli sto o stradanju Srba srebreničkog kraja u 20. veku i to kroz tri rata – Prvi i Drugi svetski rat i rat 1992-1995. godine.
Skup je planiran uoči Vidovdana ove godine povodom otkrivanja spomenika majoru Vojske Kraljevine Srbije Kosti Todoroviću, poreklom iz tog kraja, koji je poginuo 1914. godine.
"Nema potrebe ispravljati priče o zločinima iz Drugog svetskog rata i govoriti da li su se desili ili nisu. Problem je samo da li dozvoliti interpretaciju ili snagom argumenata reći: `Ne možete više o tome da pričate, jer je sve kristalno jasno", poručuje Đurić, koji smatra da se revizionizmu mora suprotstaviti snagom činjenica i argumenata, koje bi bile predstavljene relevantnim institucijama u svetu, a jedan od načina jeste i formiranje memorijalnog centra na Starom Sajmištu, po uzoru na izraelski "Jad Vašem".
"Ako je svaki stranac koji dolazi u Izrael obavezan da ode u `Jad Vašem` i ako to isto preslikamo u Srbiju, svaki stranac bi na putu od aerodroma do centra Beograda mogao da svrati i vidi muzej žrtava genocida u kojem bi se prikazala priča o Starom Sajmištu, odnosno o sudbini Srba u Drugom svetskom ratu", zaključuje Đurić.