Penzioneri poželjni klijenti banaka

Na jednog zaposlenog u Srbiji - po jedan penzioner. I dok su plate zaposlenih često neredovne, penzije su uredne. To je i razlog da banke granicu najstarijoj kategoriji stanovništva prilikom odobravanja pozajmica, pomere naviše.

Bojana Andrić iz Prokredit banke kaže da je bitno je da poslednja rata bude isplaćena pre navršene 70 godine.

"To nije u poptunosti ogranicavajući faktor jer i građani do 75 godina mogu da plaćaju kredit ukoliko imaju žiranta koji je mlađi i ispunjava uslove koji se tiču starosne granice", navodi Andrićeva.

Penzioneri mogu da ulaze u minus, uzimaju gotovinske i potrošačke kredite najmanje do godinu dana. U Poštanskoj štedionici čak nema ni starosnog ograničenja za keš kredite do 100 hiljada dinara. Razlog - samokontrola trošenja u okviru raspoloživog primanja.

Po mnogima, penzioneri su najdisciplinovaniji klijenti. Zato ne čudi činjenica što su njihovi "lični bankari" zapravo vlasnici piljara i prodavnica koji im pustaju čekove po dogovoru. Najstarijima se i druge usluge nude na rate, jer brinu i o svojim unucima.

Iz auto-škola napominju da građanima nude odloženo plaćanje na rate i na čekove kako bi se na jeftiniji način došlo do dozvole.

To sve ipak brine neke bankare jer čekovi koji su sredstvo plaćanja postaju način kreditiranja, pri čemu se ne zna rok dospeća što može da bude rizik.

Sekretar Udruženja banaka Srbije Veroljub Dugalić upozorava da čekovi nigde u svetu ne egzistiraju na ovaj način i da oni postaju ne sredstvo plaćanja već kreditiranja, a sve više i preživljavanja.

U Poštanskoj štedionici koja izdaje i najveći broj čekova, međutim, kažu da je rizik sa njihove strane isključen jer se gleda kreditna istorija klijenta ponaosob, pa neko može da dobije dva do tri a neko 20 čekova.

"Ukoliko se klijent sa tim čekovima ponaša ispravno može vrlo brzo da aplicira za novu seriju", napominje direktor za stanovništvo Poštanske štedionice Zoran Rosić.

U Srbiji je trenutno najpopularniji vid kreditiranja odlazak u dozvoljeni minis na tekućim računima, što je i najskuplji vid kratkoročnog finansiranja. To je jedini dug stanovništva koji raste, a koristi ga gotovo 250.000 ljudi, uglavnom u granicama dozvoljenog minusa.