Subota 14.12.2013.
01:45
Lj. Ivanović - Vesti

Novi harač na kuće i stanove

Opet po džepu: Država hoće da porezom na imovinu popuni budžetsku rupu
 


Suština problema je što je budžet Srbije skrojen tako da se manje novca prebacuje opštinama i gradovima, ukidaju se firmarine, a najavljeni su i manji porezi na zarade. Od Nove godine ukidaju se i naknade za korišćenje gradskog građevinskog zemljišta što je bio ogroman prihod lokalnih samouprava. Kako je poreska politika sada decentralizovana, opštine i gradovi su posegli za poskupljenjem poreza od građana, uvereni da će oni malo gunđati, ali konačno i leći na rudu.


Na visinu poreza najviše će uticati nove osnovice, utvrđene navodno po kriterijumu tržišne vrednosti nekretnina. Prema grubim procenama, porez na imovinu građana biće veći od 20 do čak 170 odsto. Opštinama i gradovima na raspolaganju su nove osnovice, ali i zoniranje teritorija na kojima se nekretnina nalazi.

Šta je izgubio Beograd?

Zbog prosečne visine plata, Beograd je mnogo izgubio letošnjim smanjenjem poreza na zarade sa 12 na 10 odsto, uz dizanje neoporezivog dela dohotka sa 8.000 na 11.000 dinara. Sve opštine zajedno su time izgubile 20 milijardi dinara godišnje, a samo Beograd sigurno šest do sedam milijardi. Prestonicu će najviše pogoditi ukidanje naknade za gradsko građevinsko zemljište na osnovu koje je inkasirao devet milijardi dinara godišnje, što je oko 12 odsto beogradskog budžeta.
- Predviđeno je da se taj gubitak kompenzuje novim zakonom o porezu na imovinu, kojim će od sledeće godine porasti prihod od pravnih lica - kaže Aleksandar Bućić, sekretar za finansije Stalne konferencije gradova i opština.

Biće problema i nelogičnosti: Nebojša Čović
 


- Da li će biti nekih problema i nelogičnosti, verujem da će biti. Ali ako ih bude, tu smo da popravljamo i ispravljamo stvar - kaže član privremenog veća u prestonici Nebojša Čović.

U Beogradu i Kragujevcu poresko zaduženje biće veće do 80 odsto, u Nišu 25, a u Užicu 15 odsto. Odluke o stopi i povećanju osnovice su donete, a na lokalnim poreznicima je da obračunaju zaduženja. Oni ipak tvrde da su procene grube, uključujući i onu o povećanju poreza za ekstra zonu u Novom Sadu za čak 170 odsto, dok je jasno da su poreske olakšice smanjene na 40 umesto ranijih 70 odsto.

Častili građane?

Načelnik Poreske uprave Novog Sada Miroslav Laslovski izjavio je da je porez povećan jer su umanjene poreske olakšice.
- Izmenom poreskog zakona iz 2011. propisano da povećanje poreskog zaduženja umesto 100 odsto bude svega 10 odsto, a 2012. doneta je odluka da bude na istom nivou kao 2011. Praktično su poreski obveznici u 2013. godini, pošto tih ograničenja više nema, dobili poresko zaduženje koje su trebali dobiti još pre dve godine da nije bilo tih veštačkih ograničenja. Možemo reći da su građani bili počašćeni prethodne dve godine - rekao je Laslovski i precizirao da su izmene Zakona o porezu na imovinu sada samo striktno primenjene.

- Morate zaista da vodite računa o tome koliko su građani Niša u situaciji da plaćaju neke enormno visoke poreze - kaže gradonačelnik Niša Zoran Perišić.


Konfuzija je manje-više u svim gradovima Srbije, pa tako gradonačelnik Užica Saša Milošević kaže da je taj grad dobio jednu ekstra zonu i četiri "obične" zone, dok član Gradskog veća Kragujevca Dobrica Milovanović ističe da u tom gradu nisu pravljene nove zone.


- Za stambene jedinice smo imali kategorizaciju i u tom smislu je povećanje od 40 do 80 odsto - kaže Milovanović.


Predsednik opštine Vrnjačka Banja Boban Đurović kaže da je uvršćeno još 5.000 novih obveznika za plaćanje poreza i da zahvaljujući tome nisu morali da povećavaju osnovice.
Načelnik novosadske Poreske uprave Miroslav Laslovski rekao je da je do 2010. godine vlasnik stana imao pravo na umanjenje poreza do 40 odsto, ako je stanovao u stanu i još po 10 odsto za svakog člana porodice, ali maksimalno do 70 odsto.


- Sada na takvo umanjenje ima pravo samo vlasnik stana i to do 40 odsto. Istovremeno, umanjenje po osnovu amortizacije, odnosno smanjenje vrednosti stana zbog godina starosti do 2010. bilo je 1,5 odsto po godini starosti imovine, a maksimalno do 70 odsto visine poreskog zaduženja. Sada se ona obračunava po stopi od 0,8 odsto, a maksimalno do 40 odsto visine poreskog zaduženja - pojasnio je Laslovski.


Procenjuje se da je van domašaja poreznika i dalje svaka peta kuća u Srbiji, ali i 15 odsto poslovnog prostora. Zbog toga bi lokalne vlasti daleko više truda trebalo da ulože u otkrivanje onih koji porez uopšte ne plaćaju. Stručnjaci kažu da je daleko važnije da poreska baza bude velika, nego da porezi budu visoki. Bolje je da svi plaćaju malo, nego jedni ništa, a drugi da grcaju.
 

Luksuz centra

U simulaciji na primeru pet decenija starog stana od 50 kvadrata u Knez Mihailovoj to bi izgledalo ovako. Ove godine vlasnik je platio 3.600 dinara poreza, a iduće će ovaj namet biti 6.400 dinara - 77 odsto više. Prema simulaciji za stan u centru iste površine, sagrađen lani, vlasnik je ove godine platio 12.500, a sledeće će 14.500 dinara, što je 16 odsto veći račun.

2024 © - Vesti online