Jezero na Marsu je dokaz života?
Testovi na uzorcima stena koje je iskopao rover Kjuriositi otkrili su prisustvo finih glinenih minerala koji su se formirali u stajaćoj vodi.
"Prisustvo ovih minerala nam govori da je verovatno u pitanju bila sveža voda, što znači da su postojali pogodni uslovi za razvoj mikroba koji bi mogli da se održavaju u životu", rekao je Sadžev Gupta, geolog sa Kraljevskog koledža u Londonu i jedan od članova Kjurioziti naučnog tima.
"Ono što je zanimljivo jeste da su ove stene koje smo analizirali vrlo slične onima koje možemo da nađemo u okolini Dorseta i Devona", dodao je on.
Tim NASA nije baš sasvim siguran koliko je jezero bilo dubuko i široko, ali pretpostavljaju da je bilo dovoljno duboko da ne dolazi do periodičnog presušivanja, jer bi to ostavljalo tragove u uzorcima analiziranih stena.
Geološka mapa planete
Rover NASA, Kjurioziti, spustio se na Mars u avgustu 2012. godine u misiji koja treba da ispita da li je ta planeta nekada bila nastanjiva i da li je na njoj nekada bilo života, pri čemu primaran cilj nije da traži tragove drevnog života. Kjuriozitijev glavni cilj jeste obezbeđivanje uzoraka sa sredine kratera Gejl i razna merenja na osnovu kojih bi naučnici trebalo da "sklope" geološku istoriju planete.
Nakon raznih analiza, eksperimenata i gasnih difrakcija naučnici su identifikovali glinene minerale koji su se formirali u vodi i elemente ključne za život, poput ugljenika, vodonika, kiseonika, sumpora, fosfora i azota.
Analize su pokazale da minerali koji su se formirali u vodi sa malim salintetom i neutralnom pH vrednošću, nisu ni previše kiseli niti previše alkalni, što bi trebalo da bude dokaz o postojanju i održivosti života.
Naučnici su na osnovu toga zaključili da su ulsovi koji su vladali u jezeru pogodovali razvoju mikroba pod imenom hemolitoautotrofi, koji su nađeni i na Zemlji.
Oni su naglasili da su minerali i stene s Marsa "spektakularni" i da će verovatno promeniti poglede na to kako je izgledao eventualni život na Marsu, s obzirom na to da on verovatno nije mogao biti baziran na fotosintezi kao što je to slučaj sa Zemljom. Naučnici smatraju i da iako je jezero možda postojalo svega nekoliko stotina hiljada godina, da je to bilo sasvim dovoljno za razvitak nekog oblika života.