Flandrijska deca iz škole "Jugoslavija" sutra slave
![](/data/images/2013-11-28/373492_skola1-beta_f.jpg?ver=1385638180)
Podstaknut, za đake praznom oznakom "Jugoslavija" koja je još na zgradi paviljona ispod naziva njihove škole, pedagoški tim flamanske gimnazije odlučio je da otvori vrata takozvanom "razredu jugoslovenstva" u kojem će se godinu dana izučavati fenomen "jugoslovenske singularnosti", u okviru projekta "Misliti Jugoslaviju u Evropi danas".
To je nastavak sličnog projekta iz novembra 2011, kada je na Slobodnom briselskom univerzitetu za 1.200 studenata s četiri katedre za Međunarodno pravo, organizovan jednosemestralni kurs "Misliti Jugoslaviju dvadeset godina kasnije". Tih 1.200 studenata imalo je u tadašnjem januarskom roku i ispit pod nazivom "Jugoslavija".
Sada, tokom školske 2013/2014, 220 đaka od 14 do 16 godina radiće na projektu koji će voditi sedam profesora, na teme: Antifašizam, Jednakost, Emancipacija, Samoupravljanje (raskid sa Staljinizmom), Jugoslovenski nadrealizam, Jugoslovenski muzički i umetnički modernizam, odnosno singularnost "arhitekture jugoslovenskog projekta", kako u njegovom poetskom, tako i u političkom obliku.
![](/data/images/2013-11-28/373494_skola3-beta_f.jpg?ver=1385638214)
Tim povodom su i predstavnici Arhitektonsko-grafičkog kolektiva Škart, u saradnji sa izdavačkom kućom Edicija Jugoslavija otvorili u kompleksu škole izložbu "Misliti Jugoslaviju u Evropi danas".
"Ova izložba je velika kartonska kutija ispresecanih sećanja na jednu zemlju koje više nema. Između intimnih sećanja i knjiga istorije postoji uvek isti početni prazan prostor u kojem obe strane smeštaju vlastite interpretacije. Ali, ako je pošiljalac prazna adresa na kojoj više niko ne stanuje (Jugoslavija), šta je sadržaj koji stiže u Belgiju? Na adresi na kojoj je stanovala Jugoslavija, još stanuju čvrste ideje", poručuje autor izložbe đacima belgijske škole u Vevelgemu.
Jugoslovenski paviljon je 1958. bio jedan od najmanjih, ali po ocenama arhitekata iz celog sveta, jedan od najveličanstvenijih. Sazdan od gvožđa i stakla, imao je za cilj da predstavi modernizam jugoslovenskih ideja, koncepata, kao i turizma, a ne naučnih dostignuća.
![](/data/images/2013-11-28/373493_skola2-beta_f.jpg?ver=1385638244)
Belgijski đaci će sutra u školi Sent Paulus u Vevelgemu obeležiti Dan Republike nekadašnje Jugoslavije koja je izgleda bila izgrađena od poroznijih materijala nego istoimeni paviljon, rascepkavši se, uz krvave sukobe, na nekoliko novih država.
Poster narodnog heroja Stjepana-Stipana-Stevana Filipovića, čija fotografija je nekada bila izložena u jugoslovenskom paviljonu u Briselu, sada će biti deo postavke u školi u Vevelgemu i bljesnuti obnovljenom simbolikom.
Tokom sutrašnjeg celodnevnog programa biće predstavljen i otisak Filipovićevog spomenika u Valjevu, čiji autor je vajar Vojin Bakić, a do 20. maja 2014, kada će škola u Vevelgemu obeležiti 55 godina postojanja uz završnu svečanost projekta, biće izložen i otisak na platnu Bakićevog spomenika Pobedi revolucije naroda Slavonije u Kamenskoj, srušen 1991.
![](/data/images/2013-11-28/373495_skola4-beta_f.jpg?ver=1385638326)
Uz bogat propratni muzički i filmski program, predviđeno je i da belgijska rediteljka dokumentarno-eksperimentalnog filma Sara Vanagt i njena koleginica Nina de Vrome snime film o školskoj godini posvećenoj Jugoslaviji u Vevelgemu.
"Jugoslovenski poetsko-politički projekt i borba slabije naoružanih partizana koji su uspeli da pobede mnogo nadmoćnijeg neprijatelja, utrli su put u bespuću: uspeti kada to i izgleda, na prvi pogled, nemoguće. Koreografija jugoslovenskih partizana na veikoj pozornici sveta je zato primer koji svako treba danas da interpretira iznova", poruka je autora izložbe u školi u Vevelgemu.
Ideje "socijalne pravde, jednakosti, antifašizma, samoupravljanja, udruživanja slabih u snagu (Pokret nesvrstanih), emancipacije, uvek iznova traganje za slobodom i pravdoljubljem za obespravljene" ponovo su na adresi na kojoj je nekad stanovala Jugoslavija, u galeriji pretvorenoj u školu, i u fokusu vevelgemskih đaka - i to je putovanje na koje autori izložbe pozivaju.