Četvrtak 14.11.2013.
02:47
Radio Slobodna Evropa

Udružili se Srbi i Bošnjaci - zajedno obnavljaju mekteb

Može i jedno i drugo kada su komšije složne
 

Pre 85 godina izgrađeni mekteb, objekat u kom su muslimani obavljali molitvu, danas zajedno obnavljaju povratnici Bošnjaci i starosedeoci Srbi. Mržnja od pre dve decenije kroz ovo mesto na granici sa Srbijom samo je prošla i nije se zadržala.


Mekteb za koji se veruje da je građen 1928. ili 1932. godine, od ratnih razaranja sačuvale su komšije, poput Miloslava Ćetkovića, kovača u penziji, koji pored njega živi pune 73 godine.
 

"Ja sam lično dva puta kazao: 'Ljudi, ne pipajte ovo. Ja sam tu blizu, mejtef je bogomolja kao svaka bogomolja. Što vam to treba'. U mene je otac živio 91 godinu, u 92. umro. Onda je on meni uvijek, kao djetetu, prenosio: 'Što god ne moraš, nemoj raditi', jer je on upamtio, ovo mu je bio treći rat, on je posle ovog rata umro", kaže Ćetković.

Glavni majstori Đulbo Kadić i Radojko Vilaret u pribojskog Gradnji zajedno su radili i pre rata, a zajedno su 1991. godine ostali bez posla. "Ovde ne postoji nikakvih svađa. Što se tiče međuljudskih odnosa, tu su na nivou, čak su nam ljudi ovde pravoslavne komšije pomagale, davali i priloge, i to mogu da kažem".


"Ja sam Radojko Vilaret, iz Sjeverina sam, tu sam blizu, kao komšije. Dole, u Sjeverinu sam imao dvoje starih, Mulalića, koji su zahvaljujući meni i ostali živi. Ja sam sa njima bio dobar. Naiđe ta paravojska, šta ja znam. E, nekad su dolazili kod mene, nekad sam i ja iš'o kod njih, znao sam, otiš'o im sin za Sarajevo, oni sami, stari, nemoćni. Šta je trebalo, pomag'o im. Mi smo svi ljudi, od krvi i mesa", kaže Radojko.


Osim što rade na obnovi, obični ljudi i finansiraju nabavku materijala. Zijad Kadić, predsednik građevinskog odbora posebno naglašava dobre međuljudske i komšijske odnose između muslimana i Srba i napominje da za obnovu verskog objekta priloge daju i Srbi.


"Kad je u pitanju suživot, odnosno međuljudski odnosi, Rudo se ističe. Ja ću navesti samo jedan primer: kad se radila džamija u Rudom, bilo je komšija pravoslavaca koji su donosili kavu, koji su pripremali ručak", rekao je ruđanski imam, Mehrudin efendija Genga.


Ustibar, Mioč i druga bosanska sela, do kojih se može doći samo preko teritorije Srbije, danas ostaju pusta. Bošnjaci su izbegli na početku rata, a Srbi odlaze po njegovom završetku, tražeći posao u Srbiji. Nekada plodna polja pored Lima danas niko ne obrađuje. Koliko god bila jaka, od komšijske sloge ne može se živeti, pa sela, zaustavljena u ambijentu iz osamdesetih godina prošlog veka, ostaju skoro prazna preko zime.

2024 © - Vesti online