Petak 08.11.2013.
15:04
J. Arsenović - Vesti

Roditelji neće da polože račune javnosti

Nebojša i Jelena Ognjanović
 

I pored dvočasovnog razgovora sa novinarom "Naših novina" Tijanini roditelji nisu odgovorili na pitanje koliko je novca prikupljeno za lečenje njihove ćerke, kada je u jednoj od najvećih humanitarnih akcija cela Srbija bila rešena da pomogne maloj Beograđanki i za kratko vreme prikupljeno značajno više novca od 710.000 evra, koliko je trebalo da košta operacija.


I dok se čeka 26. novembar za kada je zakazana ostavinska rasprava, u ceo slučaj uključilo se i Više javno tužilaštvo. Istraga treba da utvrdi koliko je novca uplaćeno na Tijanin račun, koliko je sa tog računa prebačeno bolnici u Hjustonu, koliko je ostalo i da li je ostatak isplaćen sa računa, kao i da li postoje i drugi prilivi novca koji su građani uplaćivali za pomoć Tijani.
 

Za dve pumpe 600.000 evra

Tijanini roditelji Nebojša i Jelena tvrde da imaju sve račune koje su platili Dečjoj bolnici u Hjustonu, ali i pismo direktora te bolnice od 2. avgusta u kojem im se on zahvaljuje što su u celosti izmirili račun. Kako navode, Tijani su ugrađene dve veštačke pumpe koje su ukupno koštale 600.000 dolara.

Osim što su rekli da bi cela vlada pala kada bi rekli sve što znaju, Tijanini roditelji su rečima da "nije istina" negirali tvrdnje medija da su sa računa nedavno podigli dva miliona evra.


Da privatni računi preko kojih se prikuplja novac građana za nečije lečenje u inostranstvu moraju biti dostupni javnosti smatra i poverenik za informacije od javnog značaja Rodoljub Šabić. On je istakao da je ta obaveza sada samo na terenu morala, ali da bi je trebalo i zakonski formulisati.


- Ima ljudi koji su spremni da pomognu, ne treba sputavati humanost. Divno je znati da čovek može da pozove u pomoć i da je dobije - rekao je on, ističući da baš to nameće obavezu da se "isključi mogućnost zloupotreba ili izigravanja poverenja".

Prevara ili iznuda?

Pravnici smatraju da ukoliko se ispostavi da su roditelji zaista podigli novac, da se onda može govoriti o nekoj vrsti prevare.
- Ukoliko bi novac bio potrošen u druge svrhe, a ne za lečenje, onda bi svi ljudi koji su uplaćivali novac bili dovedeni u zabludu u koju svrhu su davali novac. Kada je reč o velikim donacijama, može se govoriti o krivičnom delu prevare, ali su i one najmanje donacije značajne sa stanovišta morala - smatra profesor krivičnog prava Milan Škulić.
A ako se ispostavi da su roditelji bili primorani da to učine po nalogu nekog moćnog političkog centra, kao što se takođe spekuliše, onda se može govoriti o prinudi i iznudi.

2024 © - Vesti online