Đukanović: Ne slavimo Njegoša da bismo nekoga provocirali
"Mi slavimo Njegoševo đelo kao vrhunac pesničko-filozofske misli, duha jednog naroda i jedne epohe, ponosni na multietnički sklad CrneGore", rekao je Đukanović u sredu uveče, na skupu u Beranama o jubileju najslavnijeg crnogorskog pesnika, filozofa i državnika.
Đukanović je kazao da proslava ponovo podstiče tendeciozne i neutemeljene optužbe na račun Njegoša, uz ocene o navodno "genocidnom karakteru" njegovog dela. Po rečima Đukanovića, Njegoš i njegovo delo se i inače često tumače dnevnopolitički i politikantski, za šta nema osnova.
"Njegoševo delo je najveći trijumf genijalnog uma koji je postignut na prostoru Crne Gore", kazao je Đukanović, odgovarajući na taj način nekim aktuelnim ocenama da je "Gorski vijenac" osnova za progon Muslimana i Bošnjaka na prostoru Jugoslavije.
Đukanović je sa skupa u Beranama, kako je rekao: "jednog od najstamenijih temelja crnogorske države", pozvao da se politički napori i stvaralački potencijal u Crnoj Gori okrenu njenoj budućnosti jer, kako je rekao, "istorije imamo dosta".
Podsetivši na istorijske veze dinastije Petrović i Vasojevića, Đukanović je rekao da Njegoš podjednako pripada i Cetinju i Polimlju, kao i svim drugim krajevima Crne Gore. Po oceni Đukanovića, zanemareno je državničko delo Njegoša koji je, kako je naveo, stvorio trajne i delotvorne organe državne vlasti.
Ustanovio je prvu državnu školu, štampariju, uredio državne finansije, podigao prvu javnu zgradu za smeštaj državnih institucija, pokrenuo izdavanje književnog časopisa, počeo štampanje školskih udžbenika.
Đukanović je rekao da je i Njegoš težio nezavisnoj, stabilnoj, uređenoj i prosperitetnoj državi Crnoj Gori. On je kritikovao one političke snage u Crnoj Gori koje, kako je objasnio, sebe predstavljaju kao pobornike "petrovićevske Crne Gore", koji su, s druge strane, "ogorčeni protivnici" Crne Gore, države kojom je Njegoš vladao.
Po oceni Đukanovića, uprkos svim državotvornim dostignućima, ni danas nije prestala potreba da se radi na društvenom, ekonomskom, kulturološkom i komunikacijskom objedinjavaju i homogenizaciji prostora Crne Gore.
Na tome su radili Njegoš i svi iz dinastije Petrović, i zato je, rekao je Đukanović, Crna Gora ponosna na 21. maj 2006. godine, kada je obnovila državnost.