Subota 02.11.2013.
01:13
J. Arsenović - Vesti

I Hitler je mrzeo Principa

Adolf Hitler

Publicista Slobodan Kljakić smatra da fotografija izuzetnom dokumentarističkom snagom pokazuje koliko je nacizam u kontinuitetu bio snažno povezan s imeprijalnom politikom Austrije i Nemačke u Prvom svetskom ratu.


- Zahvaljujući njoj postaje jasno zašto je s toliko besa Hitler posle puča 27. marta 1941. i narodnog protivljenja Trojnom paktu, izdao čuvenu naredbu o uništenju Jugoslavije, u kojoj je direktno naveo da Srbe i Slovence treba uništiti. Gledano iz ugla ove fotografije potpuno je jasno kome i zašto je danas potrebno da se odgovornost za Prvi svetski rat svaljuje na Gavrila Principa, mučenika i heroja, i na Mladu Bosnu, revolucionarnu organizaciju kojoj je pripadao, a čiji su članovi celokupnu energiju ulagali u osvajanje slobode  i ujedinjenje Južnih Slovena - navodi Kljakić.
 

Istorija se ponavlja

Muharem Bazdulj navodi da je podizanje spomen-ploče Gavrilu Principu 1930. u Sarajevu, nemačka štampa ocenjuje kao "monstruoznu provokaciju koja se ne sme tolerisati". Istovremeno, i tadašnje jugoslovenske vlasti bežale su od tog čina, pa tako prema dopisniku londonskog "Tajmsa", vlasti u Beogradu u internoj diplomatskoj komunikaciji sa zapadnim silama insistiraju na tome da ploču ne podiže država, nego prijatelji i rodbina atentatora. Za Bazdulja, Beograd je to činio zbog ekonomske krize i sve veće zavisnosti od novca bogatog Zapada.

Autor istraživačko-istorijskog teksta propraćenog ekskluzivnom fotografijom, novinar i pisac Muharem Bazdulj, prevashodno se bavio njenim nastankom, istorijskim okolnostima i autorom fotografije, kao i sudbinom spomen ploče koju su nemački vojnici kao ratni trofej doneli svom vrhovnom komandantu.
 

Gavrilo Princip
 

- Interesantno je da je fotografija bila potpuno nepoznata, iako je snimljena pre više od 70 godina. Pretpostavljam da je u arhivskim dokumentima ona bila neprimećena jer su zapadni istoričari videli Hitlera kako stoji pored neke ploče, na kojoj stoji natpis na nepoznatom pismu, pa se nisu ni potrudili da iščitaju šta na njoj piše. Na neki način, što bi se reklo, ona je prošla ispod radara - kaže nam Bazdulj, jedan od boljih poznavalaca života Gavrila Principa i slobodarskih težnji Mlade Bosne.
 

Lešinari oko Jugoslavije

Do predaje rođendanskog poklona fireru došlo je u specijalnom vozu Amerika, u kome se nalazio glavni štab za Jugoistok, a koji je 20. aprila 1941. godine bio stacioniran na izlazu iz železničkog tunela kod Menihkirhena u Štajerskog, pedesetak kilometara od jugoslovenske granice.
Bazdulj podseća da Hitlerov rođendan nije bio samo njegova lična svetkovina, već se od 1939. godine proslavljao kao nacionalni praznik. Simbolika ili nešto više, tek u tom vagonu jugoslovensku kapitulaciju sa firerom proslavljali su bugarski kralj, mađarski regent, italijanski šef diplomatije i to, kako je zapisao Hitlerov biograf, "kao lešinari okupljeni oko trupla Jugoslavije".

 

Dva miliona Hofmanovih fotografija

Hajnrih Hofman bio je službeni fotograf, ali i lični prijatelj Adolfa Hitlera. On je nacističkog vođu upoznao sa Evom Braun koja je radila kao asistentkinja u njegovom fotografskom studiju. Uhapšen je ubrzo nakon nemačke kapitulacije, a u zatvoru je proveo četiri godine. Koliko je bio odan fireru kojeg je ovekovečio u čak dva miliona fotografija, govori i to da je u oslobođenoj Evropi izdao memoare pod naslovom "Hitler je bio moj prijatelj".

Mladi sarajevski novinar Bazdulj navodi da je od jedne prijateljice saznao da fotografija koja svedoči o događaju o kojem su neki samo nagađali zaista postoji i da je kod nje imao priliku da je i vidi, ali u maloj rezoluciji.

Slobodan Kljakić: Hitler bio opterećen Srbima

Slobodan Kljakić navodi da se fotografija potpuno uklapa u istorijske teze da je Hitlera opterećivao gubitak Prvog svetskog rata i da je kroz tu prizmu gledao i na Srbe i na Gavrila Principa.


- U svojim fanatičkim osvajačkim viđenjima prošlosti i budućnosti i u građenju novog nacističkog poretka bio je opterećen srpskim faktorom - dodaje Kljakić.
To potvrđuje i Htilereova proklamacija, koju je pročitao Gebels, a u kojoj se građani Trećeg rajha obaveštavaju da je napad na Jugoslaviju odmazda protiv "srpske zločinačke klike", koja je kao i 1914. godine, izazvala rat na Balkanu.


Kako navodi pisac Muharem Bazdulj, kad je nacistička vojska ušla u Sarajevo 17. aprila 1941, trenutak skidanja spomen-ploče Gavrilu Principu bio je dominantan deo filmskog žurnala koji je svedočili o pobedničkom pohodu nemačke soldateske.
Išli su toliko daleko u svom antisrbizmu da su i tekst na ploči falsifikovovali, pa je spiker naveo da na njoj piše: "Na ovom istorijskom mestu se Gavrilo Princip izborio za slobodu Srbije."


- Iz ove interpretacije anonimnog nemačkog filmskog radnika razviće se i u naše vreme brojne publilicističke i scenske vizije Prinicipovog čina - navodi Bazdulj.

2024 © - Vesti online