Sporna srpsko-hrvatska granica na Dunavu
Sa početkom pregovora dogovoreno je da bivša međurepublička granica bude osnov utvrđivanja državne granice. Međutim, dve zemlje različito tumače kuda se protezala međurepublička granica. Hrvatskoj ne odgovara avnojevska granica i poziva se na zemljišne knjige iz vremena Austrugarske, po kojima bi državna granica išla linijom rubnih katastarskih opština.
"Naš predlog za utvrđivanje državne granice je sredina plovnog puta, a zasnovana je na razgraničenju iz 1945. godine kada je zakonom utvrđeno da granica između dve republike sredina Dunava", kaže Sava Stanković, načelnik Službe za granice Ministarstva spoljnih poslova.
Spor je oko 11.000 hektara zemljišta, 10.000 na levoj obali u Srbiji i 1.000 hektara na desnoj u Hrvatskoj. Tako prema hrvatskom tumačenju, veliki delovi opštine Apatin, gotovo do samog ulaska u grad, pripadaju Hrvatskoj.
"Karakterističan primer razlika u protezanju bivše administartivne granice, a samim tim predloga za utvrđivanje državne granice je Šarengradska Ada kod Bačke Palanke, gde hrvatska strana predlaže da se granica utvrdi po katastru, a srpska strana glavnim plovnim putem po Dunavu", kaže Stanković.
Srbija smatra da granica treba da ide sredinom Dunava, dok Hrvatska strana smatra da granica treba da se odredi na osnovu zemljišnih knjiga i ona bi išla nekoliko kilometara levo i obuhvatala bi Šarengradsku Adu. Gradonačelnici Bačke Palanke i Iloka različito misle kome pripada ovo rečno ostrvo, ali ističu da to ne remeti korektne odnose dve opštine.
"Tu ribari dolaze slobodno i tu zaista nema nikakvih problema", kaže Aleksandar Đedovac, gradonačelnik Bačke Palanke.
"To ne stvara nikakve odnose između Bačke Palanke i Iloka, jer su to problemi koji se rešavaju na nivou vlade", kaže Zvonimir Dragun, gradonačelnik Iloka.
Predsednik Hrvatske Ivo Josipović prilikom posete Beogradu, izjavio je da ukoliko dve strane ne nađu kompromisno rešenje, treba koristiti iskustvo Hrvatske u sporu sa Slovenijom.
"U takvim slučajevima da bi se prevenirali svi mogući politički problemi nejasnih granica dobro je koristiti određene mehanizme međunarodnog prava", rekao je Josipović.
Ukoliko spor dođe pred međunarodnu arbitražu, Srbiji bi pored zakonskog razgraničenja iz 1945. godine i nadležnosti nad tim područjem skoro pet decenija, išao u prilog i princip razgraničenja na međunarodnim plovnim rekama. Takav princip primenjuje se pri razgraničenju na Dunavu između Mađarske i Slovačke i Srbije i Rumunije.