Utorak 24.09.2013.
01:43
Lj. Ivanović - Vesti

Stvara se mini Juga?

Ideja o formiranju zajedničke skupštine "umanjene Jugoslavije" (bez Hrvata i Slovenaca), ali uz Albaniju, potekla iz Podgorice
 


Ova ideja crnogorskog šefa diplomatije Igora Lukšića izazvala je veliku pažnju, i to kako lokalnih političara tako i administracije u Briselu.


U dokumentu koji je predstavio Lukšić pominje se parlament "balkanske šestorke" ili skraćeno G6, što je Tim Džuda, britanski novinar i hroničar novije istorije Balkana nazvao u šali "siks pak" aludirajući na - pakovanje piva.


- Mislim da je svako povezivanje dobro, ali ono ne može biti zamena za članstvo u EU. Balkanske države moraju da znaju da za takvu zamenu nemaju ni vremena, ni kapaciteta niti potrebe. A saradnja je uvek dobrodošla - rekao je Miroslav Lajčak, funkcioner EU i ministar spoljnih poslova Slovačke na Beogradskom bezbednosnom forumu.

Igor Lukšić, šef crnogorske diplomatije

Gomila problema

Da bi se stvorila parlamentarna unija, ili bilo kakav regionalni oblik saradnje potrebno je prvo prevazići gomilu problema koji još opterećuju region. Na primer, BiH, Hrvatska i Srbija još nisu rešile ni pitanja razgraničenja. Sarajevo se žali i da je izloženo nelojalnoj tržišnoj konkurenciji Hrvatske i Srbije. Tu su i pitanja sukcesije, izbeglica, kao i konflikti u kojima Srbija ne bi ravnopravno prihvatila Kosovo kao člana.

Tim Džuda

Za Tima Džudu ovo je još jedna jalova inicijativa.

- Imamo u Evropi čitav niz takvih asocijacija i one nisu dale mnogo rezultata. Ali, kad već imamo taj niz, ne vidim šta je problem da se napravi još jedno telo koje bi pomoglo državama da sarađuju. Te zemlje imaju slične probleme, zajedničku istoriju - navodi Džuda.
Državni sekretar za politička pitanja crnogorskog MIP-a Vladimir Radulović govori kako bi se na taj naj način mogla unaprediti parlamentarna saradnja kao i regionalna borba protiv organizovanog kriminala i korupcije.


- Da li bi se govorilo o nekoj vrsti balkanske policije, da li bi jednako važilo i za parlamentarnu saradnju to ostaje na zemljama članicama da pronađu konsenzus o najoptimalnijim formama saradnje - rekao je on.


Slaven Radunović iz opozicionog Demokratskog fronta misli da je predlog došao iz zemlje koja želi da se prikaže važnijom nego što jeste.


- Crna Gora očigledno ima potrebu da bude važnija i agresivnija nego što se to od nje očekuje, posebno iz razloga što ima velike probleme na unutrašnjem planu, odnsono na ekonomskom planu. Mislim da su ovo neki potezi koji bi trebalo ipak da skrenu pažnju.

Inicijative na papiru

Ni u BiH nema entuzijazma za ovu inicijativu, pa tako profesor Enver Kazaz navodi da čak i kad se iz najboljih namera ovakve inicijative dogovore, one vrlo brzo padaju u vodu kad se vlasti suoče "sa činjenicom da su njihove političke elite upetljane u mnogobrojne unutrašnje, dezintegrativne i opasne poslove, te vrlo brzo odustaju od institucionalnog oblika saradnje i ostaju na deklaracijama".

Radunoviću sve nekako miriše na Jugoslaviju.


- Primećuje se jedna sličnost sa našom bivšom državom Jugoslavijom, s tim što smo u ovom slučaju ostali bez Slovenije i Hrvatske, a njih smo zamenili Albanijom i Kosovom. Tako da mi to deluje malo kao bleda kopija one Jugoslavije, naravno ne onako čvrste.


U Srbiji još nema reagovanja zvaničnika. Mediji vest prenose uglavnom bez komentara.
Dijana Vukomanović, članica Odbora za evropske integracije iz vladajućeg SPS-a, kaže da su ideje o takvim integracijama za neku dalju budućnost.


- Izjava gospodina Lukšića nije novina zato što smo imali nedavno plasiranu sličnu ideju o osnivanju nekog, da tako kažem, panalbanskog Beneluksa. Pa je čak i premijer Ivica Dačić govorio o nekoj vrsti balkanskog nordijskog saveta - kaže Vukomanovićeva.


Ovaj predlog je sporan čak i onima kojima se dopada i to kako zbog konflikta koji su razorili region, što nije slučaj ni s Beneluksom, ni sa Nordijskim savetom, tako i zbog asocijacije na Jugoslaviju, te je malo verovatno da se može realizovati.

 

Nemoguća misija

Biljana Vrankovska

Profesorka bezbednosti iz Skoplja Biljana Vankovska smatra da plan Lukšića liči na "zapadnobalkansku nemoguću misiju" zato što se on u osnovi svodi na države koje su se pre dvadesetak godina nazivale "ostatak Jugoslavije" plus Albanija.


- Ovo je još jedan u nizu predloga o nekakvom užem povezivanju ovog dela Balkana. Međutim, realno gledajući, sve ove države su opterećene otvorenim pitanjima sadašnjosti, a pogotovo nedavnom prošlošću. Teško je zamisliti blisku saradnju između BiH, Srbije i Kosova kada njihove bezbednosne službe još uvek obuhvataju ljude koji su bili aktivni učesnici u vojnim konfliktima, pa i takve za koje postoje sumnje za počinjene ratne zločine protiv stanovništva iste ili susednih država - objašnjava Vankovska.

2024 © - Vesti online