Sreda 21.08.2013.
01:33
J. Arsenović - Vesti

Tapija i bez dozvole?

 

- Ne dozvolite da vas neko otera sa šaltera - poručio je Ilić, pozivajući građane da upišu imovinu u katastar nepokretnosti jer je zakon koji reguliše tu oblast na snazi.
Kako za " Vesti" objašnjava pomoćnica ministra zadužena za građevinarstvo i građevinske zemljište Aleksandra Damnjanović, kad ministar upućuje građanima ovaj poziv, on ima na umu Zakon o posebnim uslovima za upis prava svojine na objektima izgrađenim bez građevinske dozvole koji je kao leks specijalis usvojen u martu ove godine.

 - Ministar je u pravu jer se taj zakon primenjuje u punom kapacitetu. Važno je naglasiti da ova mogućnost uknjižbe ne važi za sve, već samo za određene kategorije koje su striktno navedene u zakonu. Odnosno, upis prava svojine po ovom zakonu moguć je samo za stambene objekte do 300, stanove do 200, poslovne prostorije do 100, garaže do 30 kvadrata, vikendice do 200, kao i objekate za obavljanje zanatskih delatnosti do 100 kvadratnih metara. Vlasnici ovakvih objekta koji nemaju građevinsku dozvolu mogu da ih upišu u katastar do stupanja na snagu zakona o legalizaciji, nezavisno od postupka legalizacije - objašnjava Damnjanović.

Da ne bi bilo zabune, ovo je prelazno rešenje koje je resorno ministarstvo uspelo da "izboksuje" u Skupštini, a nakon što je u decembru prošle godine Zakon o planiranju i izgradnji osporen pred Ustavnim sudom, odnosno nakon što je presudio da primena ovakvih aršina građane Srbije dovodi u neravnopravan položaj, i to tako što one koji su poštovali zakone i propise stavlja u nepovoljniju poziciju u odnosu na one koji se propisa nisu pridržavali dok su gradili za sebe, porodicu ili za tržište.

- Hteli smo da izađemo u susret ljudima koji su gradili za svoje potrebe i zato se ovaj leks specijalis odnosi samo na manje objekte, a ne na one koji su namenjeni tržištu, za prodaju i profit. Takvi objekti ne mogu biti upisani u katastar bez standardne zakonske procedure - dodaje Damnjanović.

Standardna procedura, koju će praktično na snagu vratiti novi predlog Zakona o legalizaciji koji bi skupština trebalo da usvoji po hitnom postupku, podrazumeva da se, pre upisa u katastar, za svaku nepokretnost mora dobiti građevinska i upotrebna dozvola. Ovim skraćenim postupkom dobija se legalizacija vlasništva, a da praktično objekat i ne mora da prođe proceduru dobijanja ovih dozvola. Dovoljno je da geometar "snimi" objekat i da se plati administrativna taksa.

 

Rok produžen do marta 2014.

 

Prečica do upisa vlasništva u katastar nije moguća za objekte koji su građeni poslednjih godina. Ona se odnosi samo na bespravne objekte koji su izgrađeni do 11. septembra 2009. godine. U Ustavom osporenom Zakonu o planiranju i izgradnji stajao je i uslov da zahtev za legalizaciju mora biti podnet do 11. marta 2010. godine.


- Ima ljudi koji svojom krivicom nisu u tih šest meseci podneli zahtev, kao što su naši ljudi u dijaspori, pa smo ovim leks specijalisom predvideli mogućnost da oni do marta iduće godine mogu da prijave svoje objekte službama za katastra ako ispunjavaju prethodne uslove - dodaje Aleksandra Damnjanović. 


Obećanje od 100 evra

 

Kada je zakon, poznat i kao Veljin zakon o legalizaciji, pre par godina na velika zvona najavljen, govorilo se da će on omogućiti legalizaciju bespravno izgrađenih objekata, što bi vlasnike u proseku koštalo oko 100 evra. Navodilo se da će i država profitirati jer je procena da u Srbiji ima 1,3 miliona bespravnih objekata. Od 700.000 zahteva koji su podneti u protekle dve godine, međutim, pominje se da je svega 1,5 procenata pozitivno rešeno. U Ministarstvu priznaju da primena ne ide kako su očekivali, ali tvrde da je procenat legalizovanih objekata znatno veći. 


Cene određuju opštine

 

Kako objašnjava predlagač, novi zakon o planiranju i izgradnji koji čeka na usvajanje po hitnom postupku usporiće postupak legalizacije. Taj postupak će novim odredbama praktično vratiti na snagu redovnu proceduru koja podrazumeva obaveznost građevinske i upotrebne dozvole. Zakon takođe nije predvideo nikakva umanjenja cene legalizacije. Zakonodavac jedino preporučuje lokalnoj samoupravi da za neke kategorije vlasnika odredi manju tarifu naknade za građevinsko zemljište, kao što su samohrani roditelji, invalidi ili građani koji su čuvenim samodoprinosima učestvovali u izgradnji komunalne infrastrukture.

2024 © - Vesti online