Kobasica "seme razdora" Hrvata i Slovenaca

Kranjska kobasica "seme" razdora među Hrvatim i Slovencima

Ljubljana je podnela zahtev Evropskoj uniji da se "kranjska klobasa" stavi pod EU režim "oznake zaštićenog porekla" i odbija zahtev hrvatskih proizvođača da i dalje proizvode "kranjsku".

Hrvatska je dok nije ušla u članstvo EU mogla da proizvodi "kranjsku kobasicu", ali sad Slovenija očekuje da Evropska komisija zaštiti ovaj slovenački proizvod na teritoriji cele Unije.

Srbija da zaštiti svoje brendove

Srbija bi takođe mogla da na prostoru Evropske unije posebnom oznakom
kvaliteta obeleži svoje izvorne proizvode kao što su, uz "srpsku
šljivovicu", dunjevača, ajvar, homoljski med, futoški kupus,
mineralne vode, vina "krokan" i "bermet", duvan čvarci, krivovirski
kačkavalj, svrljiški belmuž, maline, i drugi proizvodi, kao recimo
"sremski kulen" i "sremska kobasica". Mada srpski proizvođači tu treba da požure, jer bi se vrlo lako moglo desiti da Hrvatska, sada članica EU, takođe zatraži eksluzivnu oznaku za svoje "sremske" proizvode.

Srbija, recimo, ima sličan problem sa zaštitom svoje šljivovice jer je Češka još 2007. u EU kao proizvod geografskog porekla zaštitila svoju vrstu rakije od šljive u Moravskoj, pod nazivom "slivovice".

Srbija bi, međutim, u EU mogla da dobije zaštitu svoje, besumnje poznate, šljivove rakije pod nazivom "srpska šljivovica", kao što je to, recimo, i zaštićeni naziv "škotski viski".

Ali, kad su u pitanju Hrvatska i Slovenija, nije samo "kobasica razdora" zaoštrila komercijalne odnose dve zemlje. Hrvatski proizvođači vina u Istri zavapili su u pomoć jer se ispostavilo da je Slovenija još pre nekoliko godina uspela da kao svoj zaštićeni proizvod geografskog porekla u EU uvrsti i vino "Teran/Terrano", s obrazloženjem da je to jedinstveno vino koje se proizvodi isključivo od sorte grožđa na Krasu u slovenačkom delu Istre.

I sad kad je Hrvatska ušla u članstvo EU, hrvatska vina s nazivom "Teran" su povučena s rafova samoposluga u Sloveniji, koja sad traži da se ta mera dosledno sprovede u celoj Uniji.

Hrvatska vlada se žalila Evropskoj komisiji, ali je predstavnik za štampu u Komisiji u Briselu ovih dana saopštio da je Slovenija u pravu jer je blagovremeno u nadležnom telu EU izdejstvovala "zaštićenu oznaku porekla" za svoj Teran, a Hrvatska je zakasnila da
u određenom roku stavi primedbu na taj zahtev Ljubljane.

Pravo da ospore zahteve neke države za zaštitu oznake porekla, geografskog porekla ili "tradicionalnog proizvoda" za neki roizvod imaju sve zemlje EU, isto kao i zemlje izvan Unije, posebno one koje već imaju neki ugovorni odnos s EU, kao što je, na primer, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.

Hrvatska vlada je, ljuti su proizvođači vina u Istri, loše pregovarala o članstvu s EU i propustila da obezbedi svoje vinogradare. Sada bez saglasnosti Ljubljane, Zagreb ništa ne može da učini, potvrdili su i izvori u Evropskoj komisiji.

A kad je reč o "kranjskoj kobasici", tu je Slovenija uspela da se nagodi s Austrijom i Nemačkom gde se "kranjska" proizvodi poz nazivom "krainer". Ljubljana je dala saglasnost da se "KrainerWurst" i dalje proizvodi ali isključivo pod tim imenom, bez ikakvog pominjanja slovenačkog naziva, odnosno porekla.

Hrvati su u žalbi naveli da firme "Podravka" i "Gavrilović" već decenijama proizvode "kranjsku: i ukazivali na to da se od izvoza ovog proizvoda dobija trinaest miliona evra, potežući i tvrdnju da je reč o vrsti proizvoda kao što je "praška šunka", "milanska
salama", "frankfurtska kobasica" ili "trapist sir".

Slovenija je, međutim, naglašavala da "kranjska kobasica" može biti samo ona za čiji kvalitet jamči to da je proizvedena na području Kranja, u Sloveniji, od tamošnjeg mesa i drugih primesa i takođe "kranjskom" izvornom tehnologijom.