Subota 20.07.2013.
12:05
Lj. Ivanović - Vesti

Duvan iz Hrvatske "pali" srpsko tržište

Intervencija sa visoke adrese: Ivica Dačić (levo) i Štefan File
 


Sve je počelo istupanjem Hrvatske iz Sporazuma o slobodnoj trgovini jugoistočne Evrope (CEFTA) i dilemom za koga će sad važiti balkanski, a za koga evropski propisi. Da stvar bude gora, u sve se umešao i evropski komesar za proširenje Štefan File koji je od zvaničnog Beograda zatražio da odobri kvotu za uvoz cigareta iz EU u količini od 1.625 tona godišnje po carinskim stopama koje su više nego tri puta niže od regularne carine pri uvozu iz EU.


Insistira se da Srbija pristane na određivanje te kvote kako bi i ubuduće hrvatska fabrika duvana iz Rovinja mogla na srpskom tržištu da prodaje cigarete uz carinu od 15, a ne 57 odsto, koliko iznose dažbine za uvoz iz EU. Kao određen ustupak Srbiji ponuđena je uvećana kvota za izvoz šećera na tržište Unije za 1.000 tona. Zahtev Srbije bio je da se ta kvota sa sadašnjih 180.000 tona uveća na 220.000 tona, ali za zvanični Brisel to nije prihvatljivo. Carine na hrvatski duvan u CEFTI iznosile su od 10 do 15 odsto, a ulaskom u EU su četiri puta veće i iznosiće 57,6 odsto.

Kompanije najavile seobu

Multinacionalne kompanije koje imaju fabrike cigareta u Srbiji prete da će u slučaju da se odobri navedena kvota za povlašćen uvoz prebaciti deo lokalne proizvodnje iz Srbije u svoje fabrike u EU. Srbija je odobrila da Hrvatska u manjim količinama na naše tržište plasira deo poljoprivrednih proizvoda, mesne prerađevine i slično, ali insistira da olakšice prestanu da važe za cigarete.

U EK objašnjavaju da je Hrvatska, ulaskom u EU i napuštanjem CEFTE, dovedena u nepovoljan položaj u trgovinskom režimu sa državama regiona, i da će EU zbog toga dozvoliti Zagrebu da u nekim oblastima zadrži stari trgovinski režim.


Ovakav rasplet posledica je neuspešnih pregovora Brisela i Beograda o povoljnijem izvozu rovinjskih cigareta u Srbiju. Srpski pregovarači, pod pritiskom domaće duvanske industrije, nisu pristali da se odobri posebna kvota za uvoz cigareta.


Bojana Todorović, pomoćnik ministra trgovine i član pregovačkog tima, izjavila je da Srbija nije mogla da pristane na predlog Brisela.


- Duvanska industrija je od velikog značaja za Srbiju i upravo s ulaskom Hrvatske u EU trebalo je da budu prevaziđene necarinske barijere koje su dugi niz godina ograničavale pristup hrvatskom tržištu. U tom smislu teško možemo da pristanemo na kvotu, jer upravo srpska industrija sada očekuje da se pogoršavanjem uslova poslovanja za hrvatsku kompaniju, kompenziraju gubici koji su nastali za naše kompanije u ranijem periodu na tržištu Hrvatske - rekla je ona.


Ceo spor je u suštini bespotreban s obzirom na to da će Srbija od januara iduće godine morati da ukine sve barijere za uvoz iz EU, a na osnovu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Beograd je zapravo tražio samo malo počeka, ali Brisel na to ne pristaje.


- Za sada nismo uspeli da se dogovorimo sa evropskim kolegama - kaže Danilo Golubović, državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede. - Oni ne popuštaju sa svojim stavom da se moraju poštovati sve odredbe SSP, a mi ne želimo da domaće poljoprivrednike ostavimo na cedilu. U pregovorima smo došli do dve sporne tačke - a to su carine na uvoz cigareta i šećera.

BiH suspendovala CEFTA

Više od 50 hrvatskih firmi, mahom proizvođača i prerađivača mesa, dobilo je zabranu izvoza u BiH jer ne ispunjavaju standarde EU. Ministar trgovine u BiH Mirko Šarović rekao je da je ta odluka "logičan sled okolnosti" nakon ulaska Hrvatske u EU. I srpski izvoznici hrane ogorčeni su odlukom BiH koja je faktički suspendovala sporazum CEFTA, koji je zemljama regiona omogućavao slobodan protok robe.
- Grupe proizvoda za koje se uvode pune carinske stope plus prelevmani čine goveđe, svinjsko, ovčje, živinsko meso, mleko i prerađevine, jaja, med, povrće, voće, sokovi, vino, pivo, sirće. Ova grupa čini negde oko 40 odsto ukupne razmene sa BiH - naveo je sekretar Udruženja za poljoprivredu PKS-a Milan Prostran.


Državni sekretar je podsetio da je prvo Evropa 2000. dala mogućnost bescarinskog izvoza našim privrednicima u zemljama EU.


- Imali smo pristup tržištu od preko pola milijarde stanovnika, odnosno potencijalnih korisnika. Sa druge strane, neki proizvodi, kao što su šećer i bebi bif, bili su na kvoti, čime je Srbija dobila značajan devizni priliv - navodi on.

2024 © - Vesti online