Tužilaštvo se žali na oslobađanje Stanišića i Simatovića
U žalbi, koju je potpisao glavni tužilac Serž Bramerc, tužilaštvo ocenjuje da je prvostepeno veće pogrešilo u primeni zakona i tumačenju činjenica kada je utvrdilo da Stanišić i Simatović nisu bili učesnici u udruženom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bio nasilni progon srpskog stanovništva sa velikih delova teritorije Hrvatske i BiH, činjenjem zločina.
Po žalbi, sudije nisu dale "razumno obrazloženje" te odluke, niti su u obzir uzele "relevantne dokaze" o tome da su Stanišić i Simatović delili zločinačku nameru drugih učesnika u tom poduhvatu. Tužioci tvrde i da je, pritom, raspravno veće primenilo pogrešne pravne standarde i da nije razmotrilo celinu dokaznog materijala.
"S obzirom na dokaze, nijedno razumno raspravno veće nije moglo doneti takav zaključak. Jedini razuman zaključak je da su Stanišić i Simatović delili zajedničku zločinačku nameru", piše u žalbi.
Tužilac Bramerc žalio se i na nalaz prvostepene presude da Stanišić i Simatović nisu pomagali i podržavali zločine počinjene nad nesrbima u Hrvatskoj i BiH zato što njihova pomoć, uključujući i slanje "crvenih beretki" na ratišta, nije bila "direktno usmerena" na činjenje zločina. U žalbi se ocenjuje da je standard "direktne usmerenosti" pogrešno primenjen - kao i u pravosnažnoj oslobađajućoj presudi generalu Momčilu Perišiću - i da odstupa od dugogodišnje sudske prakse Tribunala.
"Na osnovu drugih nalaza samog raspravnog veća i celokupnosti dokaznog materijala, jedini razumni zaključak je da su Stanišić i Simatović pomogli i podržali zločine iz optužnice", tvrdi tužilaštvo.
U trećoj osnovi žalbe, tužioci su ocenili da je pogrešan i nalaz iz prvostepene presude da Stanišić i Simatović nisu odgovorni za zločine u istočnoj Slavoniji, Zvorniku, Bijeljini i Sanskom Mostu. Izvedeni dokazi, po tužilaštvu, pokazuju, nasuprot tome, da su "svojim delima i propustima" Stanišić i Simatović "značajno doprineli sprovođenju zajedničke zločinačke namere" u tim opštinama, preko lokalne Teritorijalne odbrane, policije i Srpske dobrovoljačke garde koju je predvodio Željko Ražnatović-Arkan.
Tužilaštvo u zaključku traži od žalbenog veća da preinači nalaze prvostepene presude, utvrdi da su Stanisić i Simatović "dali značajan doprinos" udruženom zločinačkom poduhvatu, te zlodela pomagali i podržavali. Po tužiocima, žalbeno veće bi Stanišića i Simatovića trebalo da proglasi krivim, po svim tačkama optužnice, za progon, ubistva, deportaciju i prisilno premeštanje nesrpskog stanovništva iz delova Hrvatske i BiH, 1991-95, i osudi na "primerene" kazne.
Stanišića i Simatovića oslobodilo je prvostepeno veće Tribunala, utvrdivši većinom glasova sudija - dva prema jedan – da oni nisu krivi ni po jednoj od četiri tačke optužnice.