"Karadžić bio protiv napada na Srebrenicu"
Optužnica Karadžića (68), tadašnjeg predsednika RS i vrhovnog zapovednika njenih oružanih snaga, tereti za genocid nad oko 7.000 srebreničkih Muslimana u danima pošto je VRS, 11. jula 1995, zauzela tu enklavu pod zaštitom UN.
Trivić: Nije postojao plan za eliminaciju MuslimanaDrugi Karadžićev svedok, penzionisani pukovnik VRS Mirko Trivić izjavio je da stav Vrhovne komande nije bio da "enklava Srebrenica treba da nestane". Trivić koji je u napadu na Srebrenicu predvodio Drugu romanijsku brigadu VRS, tvrdio je da nije postojao ni plan "za eliminaciju bosanskih Muslimana" iz Srebrenice. Po svedokovom tumačenju, Karadžićev cilj bilo je "sprečavanje daljih terorističkih napada" iz Srebrenice i "učvršćivanje srpskih linija" oko enklave. |
Ninković, tada ministar odbrane RS, rekao je sudu da je Karadžić "bio protiv vojne operacije u Srebrenici" i da je "svoju zabrinutost izrazio, u njegovom prisustvu, na sastanku Vrhovne komande".
Karadžić i tadašnji general Ratko Mladić u to vreme su, po Ninkovićevom svedočenju, bili u "nepodnošljivim" odnosima. Svedok je uzrok video u tome što je Karadžić, kao vrhovni zapovednik, "morao da deli vlast" s Mladićem, komandantom Glavnog štaba VRS.
Tribunal i generalu Mladiću sudi po optužnici za genocid u Srebrenici. Ninković je naglasio da Karadžić "nije imao nikavu ulogu, ni odgovornost u odobravanju vojnih operacija", već se bavio rešavanjem mnogobrojnih "logističkih problema" VRS.
Predsednik RS je, posle pada Srebrenice, bio zabrinut zbog "lošeg funkcionisanja civilnih vlasti" i "teškoća u uspostavljanju vladavine prava i zaštiti imovine svih civila, bez obzira na nacionalnost", rekao je Ninković na sudu.
U unakrsnom ispitivanju tužiteljka Melisa Pak sugerisala je da je svedok, kao ministar odbrane RS, bio nadređen generalu Mladiću.
"U komandnom smislu - ne, ali u smislu snabdevanja vojske - da... Kao što ni Vrhovna komanda nije donosila operativne odluke... bila je više savetodavno telo", odgovorio je Ninković.