Utorak 14.05.2013.
01:41
J. Arsenović - Vesti

Smrt pred vratima Beograda

Samo 12 kilometara od centra Beograda skladišti se opasno radioaktivno đubre

- Kakva god da je finansijska situacija, teška, najgora, svejedno, mora pod hitno da se krene sa projektovanjem i izgradnjom trajnog odlagališta za radioaktivni otpad - upozorava nekadašnji rukovodilac Akceleratora "Tesla".


Mada laička javnost misli da je glavni problem po zdravlje ljudi i životnu sredinu zemljište sa osiromašenim uranijumom koje je posle NATO bombardovanja 1999. vojska dopremila u Vinču, stručnjaci iz Instituta kažu da u hangarima koji su sada u nadležnosti Javnog preduzeća Nuklearni objekti Srbije, ima mnogo opasnijih radionuklida koji zahtevaju trajno izmeštanje.


"Da li našoj javnosti ne smeta što se to đubre nalazi nadomak Beograda, tačnije 12,36 km od Trga Republike?!", ne skriva čuđenje dr Nešković.


- Opasno je što je lokacija koja je predviđena da bude privremena postala trajna, a Vinča ne može da bude trajna ni na koji način, makar zbog podzemnih voda - dodaje on.

Iako je još 2009. godine izgrađen novi hangar (H3), koji ima bolje mere zaštite, u njega još nije prebačen radioaktivni otpad koji je privremeno smešten u starim hangarima (H1 i H2).

Ilija Plećaš

- H3 je tek nedavno dobio dozvolu za rad, ali nije ništa urađeno da se završi postrojenje u kojem bi se radioaktivni otpad iz H1 i H2 prepakovao, solidifikovao i tek onda preneo u H3. To je sada posao JP Nuklearni objekti Srbije, a da li će oni to umeti da urade sami, bez Instituta, pitanje je. Možda uz pomoć Međunarodne agencije za nuklearnu energiju iz Beča - sumnjičav je naučni savetnik u Institutu Vinča dr Ilija Plećaš.


"Vesti" su ekskluzivno došle u posed fotografije na kojoj se vidi unutrašnjost hangara u kojem je u crvenim buradima smeštena zemlja sa osiromašenim uranijumom, dopremljena posle bombardovanja.


- Sami meci od osiromašenog uranijuma i kontaminirana zemlja, koja je donesena sa četiri lokacije iz južne Srbije, morali su da se uz pomoć vojske i saradnika Instituta, privremeno dopreme u Vinču, koja je trenutno jedina lokacija za čuvanje radioaktivnog materijala. Naravno da je sada potrebno negde u Srbiji naći i izgraditi pogodno konačno odlagalište za RAO i tamo ga trajno odložiti - kaže za "Vesti" dr Plećaš, osnivač i dugogodišnji direktor Laboratorije za zaštitu od zračenja i zaštitu životne sredine.
 

Za objekat 20 miliona evra

Svaki put kada su stručnjaci iz Instituta kod nadležnog ministra pokretali pitanje izgradnje trajnog odlagališta, dobijali bi odgovor: "Sve je to u redu, samo ne u mom mandatu."
Dr Plećaš se nada da to neće biti slučaj i sa mandatom sadašnjeg ministra.
- Ne znam koliko bi to koštalo, to je pitanje za projektante, ali mislim da ceo taj objekat ne bi bio više od 20 miliona evra, što i nisu neke nepremostive pare, pogotovu imajući u vidu bezbednost ljudi u Institutu na svega 14 km od Beograda - dodaje Plećaš.


S otpadom u rudnik kod Knjaževca

Izbor moguće lokacije za izgradnju trajnog odlagališta još nije na dnevnom redu što ne čudi, budući da je već jedan zakonski rok (2010) probijen, a sve ukazuje na to da i novi do 2019., kada treba izgraditi odlagalište, neće biti ispoštovan. Napušteni rudnik Kalna kod Knjaževca se svojevremeno koristio za deponovanje otpada, a i sada se nezvanično najčeše navodi kao potencijalna lokacija.
- Kalna je odavno zatvorena i po mišljenju mnogih s obzirom na prirodu rudnika urana, tamo bi bilo najlogičnije vratiti dobro spakovan RAO. Lokacija je dobra, nema mnogo stanovništva okolo, postoji put do tamo, jame i sve ide na ruku da to bude potencijalna lokacija za trajno odlagalište RAO - smatra dr Ilija Plećaš, najveći srpski stručnjak za odlaganje radioaktivnog otpada.

2024 © - Vesti online