Zašto se Severni pol topi, a Južni pol ledi?
Kako se ta naizgled nemoguća pojava zaista dešava, objasnila je jedna holandska studija.
Po studiji objavljenoj u nedelju u časopisu "Nejčr Džiosajens" (Nature Geoscience), slatka voda od topljenja "ledenih jezika" koji se sa kontinentalnog dela Antaktika pružaju u okean, gomila se u hladan sloj na površini okeanske vode gde se ponovo ledi.
Topljenjem "ledenih jezika" Antarktik sada gubi po 250 gigatona (milijardi tona) leda godišnje pretvarajući se u sasvim dovoljnu količinu ledeno hladne vode koja zamrzava površinu okeana.
Ubrzano topljenje leda na kopnu Antarktika, tako vodi do sada neobjašnjenom zamrzavanju okeana oko tog kontinenta.
"Za razliku od okeanskog leda na Arktiku, morski led oko Antarktika raste, sve od 2010. godine", pišu istraživači Kraljevskog meteorološkog instituta Holandije. Oni su analizirali satelitske podatke i podatke za plutača o temperaturi i salinitetu okeana još od 1985. godine.
Ova pojava koju je jedna studija, objavljena 2012. godine, pripisala kretanju vetra, zapravo za čitavu južnu hemisferu Zemlje znači "moćnu negativnu posledicu" zagrevanja klime, kažu naučnici.
"Ovaj rad je važan i nov, on nudi novo objašnjenje za širenje okeanskog leda koji odnedavno raste u nekim oblastima oko Antarktika", rekla je za AFP francuski paleoklimatolog Valeri Mason Delmot, iz Laboratorije za klimatologiju i okolinu (LSCE).
Ta studija "ima važne implikacije za kretanje bilansa mase Antarktika narednih decenija", rekla je ona, podsetivši da topljenje ledenih kapa na Grenlandu i Antarktiku doprinosi jednoj trećini rasta nivo okeana i mora. Druga trećina dolazi od termičkog širenja okeana, a poslednja trećina od topljenja planinskih glečera.
Za Pola Holanda, polarnog okeanografa Britanskog antarktičkog društva, novo istraživanje, međutim, ne pokazuje postojanje čvrste povezanosti topljenje leda na "jezicima antarktičkog ledenog pokrivača" i širenja okeanskog leda oko Južnog pola.
"Ima i drugih objašnjenja za povećanje antarktičkog leda", napisao je u komentaru taj istraživač, koautor studije iz 2012. godine o mogućoj ulozi vetra u nastanku te pojave.
"Promene vetra menjaju ledeni pokrivač direktno rasterujući ili gomilajući led na okeanu, a menjaju ga i tako što, zavisno od toga da li je vazdušna masa nad okeanom toplija ili hladnija, dolazi do manjeg ili do većeg zamrzavanja", rekao je on.