Ponedeljak 04.03.2013.
13:02
N. S. Preradović - Vesti

Srbi su sami sebi najveći otrov

Miladin Ševarlić, profesor Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu
 



Da li je Vlada Srbija pogrešila?
- Mislim da jeste i da će to škoditi u procesu evrointegracija. Tim potezom posredno je dato na znanje da nešto nije u redu sa kvalitetom našeg mleka. Trebalo je ostati na 0,05 mikrograma, a raditi na uvođenju druge kategorije za mleko, ono koje ima viši nivo aflatoksina. Pa šta bi se desilo kada bi neko odlučio da dozvoli povećanje procenta alkohola u krvi vozača?!


Koliko afera sa mlekom šteti proizvođačima?
- Mnogo. Ovde se malo vodi računa o njihovim interesima, a najmanje o potrošačima koji kupuju i piju mleko.

Naseli na laži laboranata

Aflatoksina je bilo u kukuruzu okolnih zemalja, ali se najviše priča o srpskom?
- Prvenstveno zbog neopreznosti naših političara. Jedna laborotorija je objavila da je 70 odsto srpskog kukuruza zaraženo. To je bila apsolutna neistina. Nijedna laborotorija na svetu ne može dati takvu analizu. Može samo da kaže da je 70 odsto od uzorka koje je imala, zaraženo, a ne 70 odsto kukuruza jedne zemlje. Ta laboratorija je morala da snosi odgovornost, a naši političari su naseli na takva "ispitivanja".

Nemački mediji najpre su tvrdili da je u zemlju stigao zaražen kukuruz iz Srbije, a potom da to nije izvesno.
- Čak i Evropska unija zna da omane kada je reč o skandalima sa hranom. Setimo se zaraženih krastavaca kada se tvrdilo da je reč o španskim, a onda se dokazalo da je to greška, pa su španski seljaci dobili odštetu. I mi bi sada, ukoliko zaraženi kukuruz nije naš, trebalo da tražimo odštetu. Ali, ne verujem da će se to dogoditi jer nismo u stanju da sredimo stvari u vlastitom dvorištu. Jesenas se pojavila informacija da je zaražen kukuruz iz Srbije stigao u Italiju. Kasnije smo saznali da je vršen pretovar tako da nije bilo sigurno odakle je taj kukuruz.


Stiče se utisak da je Srbija na nekakvom tapetu i što se tiče mleka i što se tiče kukuruza?

- Mislim da jeste, i to pre svega na tapetu SAD. U Privrednoj komori Srbije predstavnici američke ambasade su javno rekli da očekuju da Srbija menja svoj zakon iz 2009. koji zabranjuje promet, uzgoj, preradu i uvoz genetski modifikovanih organizama. Dakle, na Srbiju se vrši atak da dozvoli ulazak GMO na svoju teritoriju.


I da li će dozvoliti?
- Zna se da je u Srbiji bilo nelegalnog uzgoja GMO soje, ali pojavile su se informacije da je prošle godine u Srbiji zasađen i genetski modifikovan kukuruz.


Ko je to uradio?
- To je pitanje za nadležne institucije. Ko god da je to uradio izvršio je akt bioterorizma.


Srbija je do sada odolevala pritiscima?

- Srbija ima pet miliona hektara poljoprivrednih površina, odnosno četiri miliona hektara obradivih površina, i sa sedam miliona stanovnika ne vidim razlog zbog čega bismo mi morali da gajimo GMO biljke.
 

Uništili fabrike traktora i kombajna

Eventualni ulazak Srbije u Svetsku trgovinsku organizaciju zahtevaće da se dozvoli promet GMO hrane. Profesor Ševarlić kaže da je ta cena previsoka.
- Pitam se šta je to Srbija izgubila što nije bila član STO poslednjih 20 godina. Šta će nam članstvo u STO kad više i nemamo industriju? U agrarnoj zemlji uništili smo obe fabrike traktora i fabriku kombajna, da bismo na tom mestu otvorili hipermarket. Danas uvozimo i traktore i kombajne - kaže Ševarlić.

2024 © - Vesti online