"Može li sledeći papa biti Hrvat?"

"Svakako bih rekao da mogućnost postoji, ali šanse su male. S druge strane i kardinal Bozanić, a i Puljić, poznati su i priznati, a nalaze se i u najboljim godinama. Kardinal Bozanić dosta učestvuje u vatikanskim odborima. Kardinal Puljić je s druge strane postao poznat po patnji svoga naroda u Bosni i Hercegovini", kaže za hrvatski portal Index stručnjak za kanonsko pravo Stanislav Vitković naglašavajući kako je teško očekivati da bi tako brzo novi papa mogao doći iz tzv. slavenskih zemalja.

"Teško je tako nešto očekivati, ali nije i nemoguće", procenjuje šanse Vitković dodajući da ako novi papa ne bude Italijan velike šanse imaju oni koji dolaze iz Južne Amerike. Vitković kaže da je sada teško predviđati, ali ono što je sasvim sigurno je da papa Benedikt XVI., neće "upreti" u nekoga prstom i reći ovo je moj naslednik.

"Moguće je da on nekoga ima, ali teško je očekivati da bi mogao nekoga i imenovati",  zaključuje Vitković na kraju.

Hrvati već imali papu?

Iako to zapravo nikada nije i dokazano, Hrvati su "moguće imali papu", pišu hrvatski mediji.

Reč je o papi Sikstu V. rođenom 13. decembra 1521, a koji je postao papa 27. avgusta 1585. godine i na tom mestu bio do svoje smrti 1590. godine. Priča o hrvatskom poreklu pape Siksta V kaže da je njegov otac s hrvatskog Jadrana, tačnije iz Krušćice u Boki Kotorskoj otišao u Italiju, tamo se oženio Italijankom i dobio sina Felicea Peretija, koji je kasnije postao papa.

Kao papa izgradio je samo jednu crkvu, a to je hrvatska crkva sv. Jeronima na obali Tibra, a u blizini Vatikana. Ipak, hrvatsko poreklo nije nikada i službeno potvrđeno.

Tu je i legenda o svetom Kaju, koji je bio papa 283. godine do 296. godine kada je ubijen mučeničkom smrću. Navodno je bio u srodstvu s rimskim carem Dioklecijanom koji je sebi podigao palatu u Splitu.

I za papu Ivana VI se kaže da je bio "poreklom Dalmatinac" a koji je bio na čelu Katoličke crkve od 640 do 642 godine, prenosi hrvatski Index.