Četvrtak 24.01.2013.
12:01
S. M. Tomić - Vesti

Region u dužničkom ropstvu (5): Banke vlasnici celih gradova

Otimačina za hleb: Beograd
 

Sa čak 46,8 milijardi dinara duga Grad Beograd danas pokriva dve trećine dugova svih srpskih gradova, to jest 73 odsto ukupnog duga lokalnih vlasti u Srbiji. Iza njega sledi Niš s dugom od 1,6 milijardi dinara, koji samo toplani za grejanje duguje oko 100 miliona dinara.

Kuća bez pokrića

Najzaduženiji u evrozoni nisu stanovnici prezadužene Grčke, ni Španci, već Holanđani. Doduše, država ima suficit od čak osam odsto i najnižu nezaposlenost u Evropi od 4,3 odsto, ali su domaćinstva najzaduženija u evrozoni jer duguju čak 240 odsto svojih raspoloživih prihoda, a krivac za to su hipotekarni krediti. Naime, holandske su banke godinama davale hipotekarne kredite koji su iznosili i više od 125 odsto vrednosti nekretnine, što znači da su dužnici mogli da kupe kuću, plate sve provizije i poreze, pa čak i kupe novi auto.

Grad Zlatar apsolutni je hrvatski rekorder u zaduženosti. Bivši gradonačelnik Marjan Đurek ostavio je milione duga, menice bez pokrića, a gradski račun je blokiran. Čak 90 posto nekretnina Zlatara u vlasništvu je Hipo banke jer se grad zadužio 345 odsto, a prema zakonu može samo 20 odsto. Svi su dužni, ali ispalo je da je grad Zlatar najzaduženiji u Hrvatskoj jer nema nijednog grada ni opštine s ovakvom sudbinom. Ako se Zlatar i dogovori s Hipo bankom da počne otplatu glavnice duga, to bi značilo reprogramiranje do 2022. godine, pa je novi gradonačelnik izjavio da je jedino rešenje da se pojavi Deda Mraz s džakom para na poklon gradu.


Bihać je, po broju stanovnika, najzaduženiji grad u Bosni i Hercegovini. Plate u Upravi grada kasne dva meseca, doprinosi nisu plaćeni, u javnim preduzećima zarade kasne do šest meseci, a budžet opštine je opterećen kreditima od 30 miliona KM. Jedan od glavnih problema je osnovna balkanska boljka - kadrovska korupcija.


Gradić Pioz je najzaduženiji grad u Španiji sa 7.058 godina hipoteke i predstavlja simbol ludosti španskog građevinskog sektora. Njemu će biti potrebne hiljade godina da isplati svoje poverioce i dug od 16 miliona evra. Selo koje je sredinom devedesetih imalo manje od 1.000 stanovnika uložilo je milione u nadi da će postati spavaonica za 25.000 ljudi. Danas Pioz ima 3.800 registrovanih stanovnika i ogromnu rupu u finansijama, samo za izgradnju lokalnog bazena račun s kamatama premašuje milion evra.

K  R  A  J

2024 © - Vesti online