SMS i Tviter utiču na osiromašenje jezika
Ovaj zahtev nije dočekan s oduševljenjem, a ne podržavaju ga čak ni neke Zehetmajrove kolege. On je u razgovoru za nemačku novinsku agenciju DPA rekao da korišćenje kratkih poruka uzrokuje osiromašenje nemačkog jezika. On kaže da je pre svega kod mladih primećen ne samo znatno manji rečnik, nego i pravopis sa puno grešaka, prenosi Dojče Vele.
Odmah se javio za reč lingvista Karl-Diter Bunting koji u izjavi za nemačke medije tvrdi: "SMS je bliži ljudima. Zbog svoje ležernosti ima potpuno drugačiji emocionalni kvalitet nego pismo." On smatra da novi način komunikacije ne uništava jezik nego da čak otvara nove mogućnosti izražavanja i da nužnost kratkog izražavanja podstiče maštovitost. Lingvista Ulrih Amon upozorava da je jezik kojim se služi kod SMS poruka svakodnevni jezik, koji je uvek bio ležerniji nego onaj književni, pa svejedno književnog ni ranije nije uspeo da ugrozi.
U borbu za jezik Nasuprot tim naučnicima, udruženje "Nemački jezik" sa sedištem u Dortmundu podržava Hansa Zehetmajra. "Nemački jezik se premalo neguje i propada na pojedinim područjima", kaže šef udruženja Holger Klate. On prigovara da se nemačkom kao školskom predmetu pridaje premalo važnosti. "Ono što Zehetmajr opisuje je posledica toga", upozorava Klate.
I Zehetmjr je u razgovoru koji je izazvao te burne kritike rekao da se premalo radi na unapređenju i negovanju nemačkog jezika. On smatra da su novi mediji doveli do njegovog osiromašenja i sveli ga na svojevrsni "reciklirani jezik" koji se sve više minimalizuje i koristi bez kreativnosti. Nemački stručnjak upozorava da se to pre svega odnosi na mladu generaciju. On takođe zamera i to što korišćenje mobilnog telefona dovodi do pomanjkanja komunikacije jer ljudi sede svako sa svojim telefonom umesto da razgovaraju.
Zato Zehetmair predlaže da se deci mlađoj od 14 godina zabrani korišćenje novih medija kako bi najpre naučili nemački jezik. "Mi ponovo moramo da se borimo za jezik", zaključuje lingvista.
Da li ovo može da se primeni i kod nas u Srbiji?