Da li znate kakvu hranu jedete?
U Srbiji su, kako objašnjava prof. dr Budimka Novaković, nutricionista, sa Medicinskog fakulteta u Novom Sadu, pitanje deklarisanja proizvoda regulisana sa dva pravilnika - Pravilnikom o deklarisanju i označavanju upakovanih namirnica i Pravlnikom o zdravstvenoj ispravnosti dijetetskih proizvoda.
"Ovi pravilnici, međutim, ne obavezuju naše proizvođače da navode podatke o nutritivnim vrednostima proizvoda u količini od 100 grama i u samom pakovanju", objašnjava Budimovićeva.
"Očekuju se novi propisi, koji bi ovu oblast trebalo da prilagode zahtevima tržišta EU, ali, treba napomenuti da je većina ozbiljnih proizvođača hrane, već počela da ističe ove podatke, u vidu tabela na pakovanjima", dodaje ona.
U Asocijaciji potrošača Srbije, koja u saradnji sa EU, sprovodi projekat "Bezbedno je ukusnije", čiji je cilj da se potrošačima skrene pažnja na sastav proizvoda koje kupuju, napominju da bi bilo daleko bolje da je država već precizirala sve "rubrike" koje takva tabela mora da sadrži.
"Nadamo se da proizvođači neće čekati na državu, već da će sami početi da se prilagođavaju pravilima EU. Mora se, međutim, skrenuti pažnja na još jedan problem, a to je isticanje nutritivnih i zdravstvenih izjava na samim proizvodima", kaže Budimovićeva.
U pitanju su, naime, poruke, najčešće vrlo istaknute na samom pakovanju, koje poručuju kako je neki proizvod "bez šećera", "sa vlaknima", "obogaćen vitaminima", "bez holesterola"...
"Ovakve izjave, koje su u EU, takođe, strogo kontrolisane, i propisano je njihovo isticanje, kod nas se postavljaju bez provera", kaže Budimovićeva.