Otkrivena tajna Ajnštajnove genijalnosti
- Iako su veličina i asimetričan oblik Ajnštajnovog mozga bili normalni, neki delovi, poput moždane kore, čeonog, temenog i potiljačnog režnja, prilično su posebni. Postoji verovatnoća da je upravo to omogućilo određene neurološke impulse koji su zaslužni za njegove načine povezivanja i matematičke sposobnosti - izjavila je Din Folk, profesorka antropologije na Univerzitetu u Floridi, javlja Sajnsi dejli.
Inače, Ajnštajnov mozak je, uz dozvolu naučnikove porodice, fotografisan posle njegove smrti 1955. godine.
Albert Ajnštajn je formulisao Specijalnu i Opštu teoriju relativiteta kojima je uneo revoluciju u modernu fiziku. Nobelovu nagradu dobio je 1921.godine. A, mnogi veruju da je za Ajnštajnova naučna dostignuća zaslužna i njegova supruga Mileva Marić.