EU Hrvatima: Nećemo vas zaposliti

Podaci istraživanja koja pokazuju da bi većina mladih građana Hrvatske otišla iz zemlje u potrazi za poslom poslužiće kao dodatni argument onim državama Evropske Unije koje nameravaju da koriste pravo na ograničenje pristupa hrvatskih građana njihovom tržištu rada.

Egzodus Čak 84 odsto Hrvata tražiće bolji posao u inostranstvu, a njih 64 odsto planira odlazak preko granice kroz dve godine.t

To znači da hrvatski građani neće moći da se slobodno zapošljavaju u takvim državama i nakon ulaska u EU 1. jula naredne godine.

Hrvatski Jutarnji list piše da nekoliko diplomata država članica tvrde da Evropska komisija traži da se u slučaju Hrvatske ne postavljaju ograničenja, ali diplomati smatraju da će takve poruke teško naići na razumevanje država članica.

Ograničavanje zapošljavanja Države EU imaju pravo da na nove članice primene tzv. formulu 2 +3 +2, što znači da tokom prve dve godine građanima novih članica mogu da ograniče pravo slobodnog zapošljavanja, a zatim da traže produženje tog roka na još tri odnosno još dve godine sa tim da moraju da dokažu da bi ukidanje dozvole ozbiljno poremetilo njihovo tržište rada. Dakle, maksimalna mogućnost korišćenja prava na ograničenje jeste sedam godina

Ukoliko bi se razumno analizirao primer Hrvatske, argumenti za potpuno otvaranje tržišta rada za buduće građane Evropske Unije iz Hrvatske bili bi uverljiviji od onih o potrebi za postavljanjem ograničenja.

Hrvatska, sa svojom populacijom, čini manje od jedan odsto ukupnog stanovništva Evropske Unije. S druge strane, uprkos krizi, plate u Hrvatskoj još su značajno veće nego u Rumuniji i Bugarskoj i još nekoliko članica EU.

Kada su u EU ušle Bugarska i Rumunija, one su zajedno imale 30 miliona znatno siromašnijih stanovnika u poređenju sa Hrvatskom.

Međutim, stručnjaci kažu da su države koje su odmah omogućile slobodan pristup tržištu rada prošle bolje jer su dobile veći broj kvalifikovanih radnika.

U Evropskoj komisiji kažu da se na primeru Austrije i Nemačke, koje su najveći skeptici kad je reč o potpunom otvaranju tržišta rada, videlo da se ni nakon ukidanja svih ograničenja nisu ostvarila predviđanja o masovnoj navali jeftine radne snage.

Upravo su Nemačka, Austrija, Holandija, Danska i još neke države EU iu vreme krize zabeležile sjajne rezultate u smanjenju stope nezaposlenosti koja je ionako bila mala u odnosu na prosek EU.

Te države takođe imaju nedostatak radne snage za pojedina područja. Svi ti argumenti trebali bi ići u korist onih koji se zalažu za to da građani Hrvatske od prvog dana članstva u EU dobiju i neometano pravo zapošljavanja.

Međutim, prema rečima diplomata, države pri donošenju odluke gledaju ne samo stanje u svojoj državi nego i stanje u državi koja se priključuje.

A stanje u Hrvatskoj je, prema istim izvorima, zabrinjavajuće. Nezaposlenost raste, a istraživanja javnog mnjenja pokazuju beznađe i spremnost velikog broja građana da posao, ako mogu, potraže u inostranstvu.

U takvim okolnostima broj država koje žele da koriste pravo uvođenja restrikcija za Hrvate nakon dobijanja članstva samo će se povećati.

Političari će pri tom imati na umu i svoje javno mnjenje, koje, iracionalno ili ne, i dalje negativno gleda na bilo koju liberalizaciju tržišta rada za bilo koga.

"U prilog Hrvatskoj ne ide ni činjenica velike domaće stope nezaposlenosti, a nakon što uđemo u EU, veću nezaposlenost imaće jedino Grčka i Španija. Ograničenja koja nam mogu uvesti članice EU ne znače da građani Hrvatske neće moći raditi u tim državama, ali će im za to, kao i do sada, morati radne dozvole", piše Jutarnji list.