Četvrtak 16.08.2012.
01:12
Beta

Kancelarija za KiM protestuje zbog hapšenja Srbina

Foto: Arhiva

Bulatović je uhapšen 13. avgusta 2012. godine na administrativnom prelazu Merdare. On je osumnjičen za ratne zločine. Bulatović je iz Kosova Polja, a kao raseljeno lice živi u Nišu.

"Krivični postupci protiv Srba na Kosovu i Metohiji za dela navodno izvršena tokom oružanih sukoba su pokrenuti radi vršenja pritiska na srpsko stanovništvo kako bi došlo do stvaranja panike i daljeg iseljavanja iz srpskih sredina na Kosovu i Metohiji, kao i do sprečavanja potencijalnih povratnika koji u strahu od hapšenja odustaju od vraćanja u Pokrajinu", navodi se u saopštenju.

Dodaje se da postoje "brojni primeri selektivnih krivičnih postupaka gde su Srbi hapšeni pod najtežim optužbama, čak i za genocid, samo zato što je na njih pokazano prstom od strane komšija Albanaca koji su na taj način želeli da zadrže u svom posedu uzurpirane srpske stanove i ostale nepokretnosti".

U saopštenju se navodi da se više od 12 godina od oružanih sukoba hapse Srbi sa Kosova i Metohije koji su "sve ovo vreme ili živeli na Kosovu i Metohiji, ili kao raseljena lica redovno posećivali Pokrajinu i bili sve vreme dostupni pravosudnim organim UNMIK-a, Euleksa ili Privremenih institucija samouprave".

"Navodni svedoci njihovih 'nedela' za vreme oružanih sukoba su takođe sve ovo vreme bili dostupni pravosudnim organima na Kosovu i Metohiji, pa je interesantno zašto se Srbi nakon toliko vremena hapse za događaje iz 1998.-1999. godine", navela je Kancelarija za Kosovo i Metohiju.

Dodaje se da je takav bio i slučaj Svetlane Stojanović, Slobodana Martinovića i Srećka Martinovića, troje Srba iz Novog Brda koji su 23. septembra 2009. godine uhapšeni od strane više stotina Euleks i KPS policajaca, pod optužbom za ratne zločine tokom aprila 1999. godine.

"Hapšenje je izazvalo ogroman strah u srpskim sredinama Kosovskog pomoravlja da bi se sve završilo presudom mešovitog veća Okružnog suda u Prištini od 21. jula 2011. godine kojom su optuženi oslobođeni svake krivice", navodi se u saopštenju.

Dodaje se da je i Zoran Kolić iz Dobrotina uhapšen aprila 2011. godine, a da ga je Okružni sud u Prištini 12. maja 2012. godine osudio na 14 godina zatvora za navodna ubistva albanskih zatvorenika u Lipljanu 1999. godine.

Saopšteno je da je Kolić do hapšenja sve vreme boravio u Dobrotinu i čak bio član opštinskog veća opštine Gračanica, formirane po planu Martija Ahtisarija.

Kancelarija za Kosovo i Metohiju navela je da "nema ništa protiv nepristrasnog i zakonitog utvrđivanja istine o bilo kom ratnom zločinu".

"Ali simptomatično je da se vrši selektivno hapšenje lica srpske nacionalnosti sa Kosova i Metohije, a da pritom nema nikakvih rezultata istraga u slučajevima ubistva porodice Stolić, Goraždevcu, Starom Grackom, dok je u slučaju napada na autobus Niš ekspresa jedini osumnjičeni oslobađen krivice", navodi se u saopštenju.

2024 © - Vesti online