BiH traži deo crnogorskog primorja
"Dnevni Avaz" je objavio, pozivajući se na Mulićev rad, kako je 25. septembra 1936. godine uredbom ministra policije Kraljevine Jugoslavije područje Sutorine i Kruševice izdvojeno iz Trebinjskog i pripojeno Kotorskom srezu u sastavu tadašnje Zetske banovine.
Taj deo izlaza na otvoreno more pripao je Crnoj Gori, a sada se traži "povratak Sutorine, pokretanje zakonske procedure ili, eventualno, arbitraža za ispravku morske granice sa Crnom Gorom".
"Područje Sutorine bilo je od 1382. do 1936, dakle 554 godine, u sastavu župe, nahija i kotara, odnosno Trebinjskog sreza, pa je istorijsko pravo BiH na ovo područje neporecivo", smatra Mulić u izjavi za "Dnevni Avaz" dodajući da je važno da ne postoji nikakav međudržavni ugovor između BiH i Crne Gore o ustupanju Sutorine Crnoj Gori.
"Avaz" podseća da je do sada povratak Sutorine tražio i bivši gradonačelnik Trebinja Božidar Vučurević, a među imenima koji su se bavili Sutorinom bili su i Haris Silajdžić i Željko Komšić. Mulić je studiju o izlazu BiH na Bokokotorski zaliv poslao i hrvatskom akademiku prof. dr. Davorinu Rudolfu, koji je tada obavljao dužnost predsednika komisije sa hrvatske strane za razgraničenje na moru sa Republikom Slovenijom.
Rudolf mu je dao punu podršku i obećao rad u komisiji koja bi vratila Sutorinu. Kasnije je, kako se navodi, Rudolf svoju ponudu povukao, navodno zbog slabog interesa tadašnje BiH vlasti.