Dobrovoljačka: Ni mrtvima ne daju mira
Vojni analitičar Miroslav Lazanski u tekstu pod naslovom "Nemamo svi amneziju", koji se bavi nedavnom komemoracijom ubijenim vojnicima JNA u Dobrovoljačkoj, pita se kakvi su to ljudi, kakva je to sredina, da se čak ni mrtvi ne poštuju?
U tekstu se napominje da je pre odlaska u Lisabon, tadašnji predsedavajući Predsedništva Alija Izetbegović sva svoja ovlašćenja u pisanoj formi prenio na Ejupa Ganića.
Za vreme napada na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici, navodi se u tekstu "Politike", iz etera stiže poruka pripadnicima "Zelenih beretki": "Ubijte Aliju!". Glas dodaje: "Kljujo, skloni se, ja vodim ovu operaciju".
"U Sarajevu dobro znaju čiji je to bio glas", ističe autor teksta i ocenjuje da je "Dobrovoljačka" bio pokušaj i da se ubije Alija Izetbegović, od svojih, a optuži JNA, pa otuda i taka stav zvaničnog Sarajeva prema tragediji ubijenih pripadnika JNA.
Uz podsećanje na hronologiju ratnih dešavanja u BiH, autor ističe da rat u BiH nije započeo prvim metkom u Sarajevu, nego upadom hrvatske vojske i muslimanskih paravojnih formacija u Brod i pokoljem srpskog stanovništva u Sijekovcu i to krajem marta i početkom aprila 1992. kada BiH još nije bila međunarodno priznata kao država, i kada je formalno još bila u sastavu Jugoslavije.
U tekstu se navodi da su komplikacije u Sarajevu počele podelom sastava MUP-a, proterivanjem Srba iz specijalnih jedinica MUP-a, opštim napadima policijske stranice u gradu, ali i u cijeloj BiH, dok su se pripadnici "Zelenih beretki" i "Patriotske lige" proglasili za branioce.
Podseća se da su Dobrovoljačkoj prethodili napadi "Zelenih beretki" i "Patriotske lige" na sve objekte JNA u Sarajevu, kao i da su pripadnici tih muslimanskih formacija upadali u vojne stanove, pljačkali, odvodili ljude na takozvane informativne razgovore, maltretirali porodice pripadnika JNA, kao i zarobljavali vojnike JNA.
U tekstu piše i da su Radio i TV Sarajevo vodile bespoštedan propagandni rat protiv JNA, te da je kriminalac Juka Prazina postao gospodar života i smrti u gradu.
Prvog maja, stoji u tekstu, napadnuta je fabrika eksploziva u Vitezu i radio-relejni centar veze, a drugog maja je napadnut Dom JNA u Sarajevu, kao i Vojna bolnica, koja je gađana zoljama i bestrzajnim topovima, a napadnut je i Školski centar JNA u gradu, dok je na obližnjem poilgonu u Pazariću blokirano 250 učenika i pitomaca vojnih škola.
Na zgradu komande Druge vojne oblasti otvara se vatra iz mitraljeza, minobacača i artiljerije, a u zgradi ima poginulih i ranjenih, dok muslimanska strana odbija sve apele da se prekinu napadi i da se poginuli i ranjeni evakuišu iz ove zgrade.
"U takvoj situaciji predsednik Predsedništva BiH Alija Izetbegović se vraća iz Lisabona u Sarajevo, gde je zadržan u kasarni JNA u Lukavici, a tu je imao punu ličnu bezbednost", navodi autor.
U tekstu se napominje da je Izetbegoviću tada predočeno stanje u gradu i zatraženo da naredi muslimanskoj strani prekid vatre i omogući evakuaciju Komande Druge vojne oblasti sa svim poginulim i ranjenim pripadnicima JNA, što on prihvata i pristaje da bude u oklopnom transporteru UN sa generalima Milutinom Kukanjcem /JNA/ i Luisom Mekenzijem /UN/ na čelu kolone, koja je napadnuta u Dobrovoljačkoj ulici.