Utorak 07.02.2012.
13:06
Lj. Ivanović - Vesti

U maju rat na Kosmetu?

PREDSEDNIK I DIREKTOR: Luiz Arbur i Havijer Solana
 

Analitičari MKG-a procenjuju da oružani konflikt na Kosovu ne žele ni Srbi ni Albanci, ali da se nijedna opcija ne sme isključiti. Posebno se upozorava na maj kao kritičan mesec, jer se tada održavaju izbori u Srbiji.


"Izbori su 2008. organizovani na Kosovu gde živi značajna srpska zajednica, čime su stvarane paralelne institucije. Ovoga puta Priština bi mogla da pokuša da blokira održavanje izbora tako što će pleniti glasačke listiće, zatvarati biračka mesta i hapsiti organizatore tamo gde kosovska policija može da dopre."

Ovo bi značilo da bi Srbija mogla da organizuje izbore samo na severu, dok bi enklave u kojima živi 60 odsto svih kosovskih Srba ostale isključene iz izbornog procesa.

- Pre četiri godine izbori su bili organizovani i u enklavama, a sada to neće biti moguće, jer prištinske vlasti imaju mehanizme da to spreče, dok to ipak neće biti slučaj s četiri opštine na severu Kosova. Pored Prištine, protiv izbora na Kosovu je i međunarodna zajednica, dok je tek Euleks nedavno bio spreman da dopusti organizovanje izbora na severu. Kako je pitanje organizovanja izbora na Kosovu i krupno pitanje u Beogradu, mislim da će vlada pokušati da spase čast tako što će proglasiti prinudnu upravu u opštinama gde izbori nisu mogli da se održe. Takav ishod je prihvatljiv i međunarodnoj zajednici - kaže Dušan Janjić, direktor Foruma za etničke odnose.

Istovremeno MKG poručuje da je misija Euleks potpuno nespremno dočekala nemire u julu 2011. godine. Stoga, briselski klub moćnih predlaže da se u pokrajinu pošalju specijalne policijske jedinice koje bi bile u stanju da obavljaju posao koji je radio Kfor.

Kad je reč o vezi kosovske krize i evropske kandidature, MKG smatra da će Srbija 28. februara dobiti status kandidata za EU ukoliko dopusti Kosovu da na međunarodnim skupovima bude predstavljano, bez naglašavanja rezolucije 1244 UN, kao i statusa Unmika, kao uprave Kosova. Drugi uslov, takođe poznat, jeste uklanjanje barikada i puna implementacija sporazuma o integrisanom upravljanju granicom, koji su Beograd i Priština zaključili u Briselu. Treći uslov je sklanjanje barikada.

S druge strane, kosovskim Albancima se skreće pažnja da se uzdrže od nametanja svoje vlasti silom na severu Kosova, kao i da prihvati "saradnju sa izabranim vođama Srba na severu bez preduslova i bez retorike koja bi ih ponizila". Sličnu preporuku dobili su i kosovski Srbi iz severnih opština. Ono što nove preporuke MKG-a razlikuje od prethodnih jeste spisak preporuka Albancima, kao i otkrivanje pune liste zemalja koje su u decembru blokirale dodeljivanje statusa kandidata Srbiji.
 

Beograd pritiskaju zbog telefona i aviona


Od manje poznatih preporuka srpskoj vladi, Međunarodna krizna grupa traži da Beograd dopusti Kosovu da dobije jedinstven međunarodni pozivni kod u telefoniji, kao i dopuštanje Srbije da civilni avioni preleću njenu teritoriju kako bi sletali u Prištinu. Još od rata 1999. godine Srbija ne dopušta da avioni koji je preleću slete u Prištinu bez da za to traže dozvolu srpskog Direktorata za civilno vazduhoplovstvo. 


Rešava ili izaziva krize


Međunarodna krizna grupa je nevladina organizacija, osnovana 1995. godine s idejom da se uticajnim državicama i biznismenima preporuče mehanizmi za sprečavanje konflikta u svetu, mnogi kritičari je, međutim, nazivaju grupom za izazivanje kriza. Izveštaji krizne grupe nisu obavezujući, ali stižu na sto moćnika u Briselu, prdsedniku Obami ili Medvedevu. Na čelu MKG-a sada je Luiz Arbur, prvi tužilac Haškog suda. Njen prethodnik bio je i Marti Ahtisari, autor čuvenog dokumenta o nadgledanoj nezavisnosti Kosova, a u bordu direktora sede Džordž Soroš, Igor Ivanov, Havijer Solana, kao i Vesli Klark. 

2024 © - Vesti online