"Anđelinin film je banalan, površan i pretenciozan"

Nijedan ozbiljni holivudski stvaralac do sada se nije uhvatio u koštac sa "balkanskim grotlom", verovatno svestan njegove kompleksnosti: Dragan Bjelogrlić

 

"Imao sam, nažalost, priliku da u Los Anđelesu prisustvujem premijeri filma `Krv i marmelada`, ili kako se već zove... Izašao sam posle pola sata. Nemam više živaca i snage da prisustvujem banalnim, površnim, a opet, dramatično pretencioznim tumačenjima tragičnih događaja u našoj bivšoj domovini", rekao je Bjelogrlić i ocenio da je "očigledno da se nijedan ozbiljni holivudski stvaralac do sada nije uhvatio u koštac sa `balkanskim grotlom`, verovatno svestan njegove kompleksnosti".

"To su, uglavnom, činili pretenciozni poluamateri, nadajući se da će pojednostavljenom `crno-belom` verzijom prikupiti određene poene na razbarušenom holivudskom tržištu. U njih ubrajam i autorku gore pomenutog

ostvarenja", rekao je Bjelogrlić i dodao da su "do sada jedine vredne i relevantne filmove na temu rata u bivšoj Jugoslaviji potpisali stvaraoci upravo iz bivše Jugoslavije. Pritom, pre svega misli na "Andergraund" Emira Kusturice, "Lepa sela lepo gore" Srđana Dragojevića i "Ničiju zemlju" Danisa Tanovića. Bjelogrlić je naveo da bi se tu mogli svrstati i filmovi "Gori vatra" Pjera Žalice, "Ubistvo s predumišljajem" Gorčina Stojanovića i donekle "Spasitelj" Predraga Gage Antonijevića.

"Zaista ne mogu da proniknem koje su tablete u pitanju koje nateraju čoveka da posle ovakvih ostvarenja napravi `Marmeladu`", kaže Bjelogrlić.

Inače, "balkanska ljubavna priča" Džolijeve je u uglednim svetskim filmskim časopisima kao što je "Verajeti" nazvana "dramatično promašenim pokušajem da se obnovi svest u javnosti o sukobima devedesetih godina 20. veka na Balkanu, sa scenarijom koji se kreće od banalnosti ka šokirajućim efektima".