Oslobodilac ne može pod Orlov krš
Na tvrdnje predsednika Veća Momčila Vuksanovića da bi to bilo vraćanje istorijskog duga prema znamenitoj istorijskoj ličnosti kralja Aleksandra, te da bi to doprinelo i poboljšanju odnosa dve države, iz crnogorske vlasti je sve protumačeno kao politička provokacija.
Tako je Miodrag Vuković iz DPS-a odmah ocenio da je to ideja nezrelih političkih struktura zarobljenih prošlošću i izneo tvrdnju da "na Cetinju nema dvorca dinastije Karađorđevića, za razliku, recimo, od Slovenije gde i danas postoji njihov dvorac na brdu kod Kranja".
Mirko Stanić iz Socijaldemokratske partije bio je još konkretniji:
- Aleksandar Karađorđević je bio inspirator nasilne aneksije koja je rezultirala nazadovanjem Crne Gore u svakom pogledu.
I za gradonačelnika Cetinja Aleksandra Bogdanovića inicijativa je apsolutno neprihvatljiva:
- Pre svega iz razloga što je ta dinastija došla na vlast u Crnoj Gori učestvujući u slomu dinastije Petrović, čime je naša zemlja izgubila državnost i slobodu - kazao je Bogdanović.
A kralj Aleksandar Karađorđević, unuk kralja Nikole Petrovića, sin njegove najstarije ćerke Zorke, rođen je, da podsetimo, ne na Cetinju nego u obližnjoj Rijeci Crnojevića, u dvorcu Ljeskovac koji je kralj Nikola dao zetu Petru Karađorđeviću i ćerki Zorki.
Tokom noći, Zorka je sa sinom krišom dovezena iz Rijeke Crnojevića na Cetinje, a sutradan je u crnogorskoj prestonici objavljeno rođenje srpskog kraljevića.
Poznato je i neporecivo da su Karađorđevići imali dvorac na Cetinju naspram dvorca kralja Nikole, da on postoji i danas (danas je Etnološki muzej) i da je kralj Aleksandar u detinjstvu mnogo vremena provodio kod dede i babe pod Orlovim kršem.
Po projektu znamenitog Ivana Meštrovića, inače velikog prijatelja kralja Aleksandra, na Cetinju je 1939. godine otkriven spomenik oslobodiocu, a srušili su ga crnogorski separatisti 1941. godine.
Skulptura nestala bez traga
Poznati istoričar, Cetinjanin Dušan Martinović je u knjizi "Cetinje tuga feniksa", ostavio i iscrpan zapis o spomeniku kralju Aleksandru. Monumentalna bronzana skulptura kralja na konju, međutim, nikada nije pronađena niti je do danas otkriveno šta je bilo sa njom pa i sada ima onih koji veruju da ona i postoji negde skrivena i da nije uništena.
Plagijat
Priča o spomeniku kralju Aleksandru na Cetinju je vaskrsla pre nekoliko godina kada je otkriven spomenik njegovom dedi, kralju Nikoli Petroviću, pred Skupštinom u Podgorici jer su oni koji su zapamtili spomenik na Cetinju ili ga videli na fotografijama odmah zapazili neodoljivu sličnost, naročito u figuri konja - da je kralj Nikola, u stvari, "dojahao" na konju svog unuka Aleksandra. |