Četvrtak 05.01.2012.
12:23

Notice: Trying to get property of non-object in /var/www/arhiva.vesti-online.com/1.0/system/frontend/views/helpers/Authoralias.php on line 10

Notice: Trying to get property of non-object in /var/www/arhiva.vesti-online.com/1.0/system/frontend/views/helpers/Authoralias.php on line 10

Notice: Trying to get property of non-object in /var/www/arhiva.vesti-online.com/1.0/system/frontend/views/scripts/open/print.phtml on line 37

Rat za Trepčine milijarde

Na meti stranaca: Rudnik Trepča u Kosovskoj Mitrovici
 

Prilikom "podele" Kosmeta (na zone koje će kontrolisati) verovalo se da je Trepča plen Francuza, koji su tražili da kontrolišu severni deo pokrajine. Bilo je i nekih pokušaja, preko donacija iz Francuske, Švajcarske i Holandije, da se gigant oživi, i da ponovo poteče srebro iz Zvečana, ali su i tada planove remetili "neposlušni Srbi", pa su zaposleni, njih nekoliko hiljada, pušteni kućama, a na Topionicu u Zvečanu je stavljen - katanac.


Jedan od inženjera u Trepčinim rudnicima kod Leposavića kaže da su svi verovali da će rudnicima upravljati Francuzi i njihovi podizvođači Belgijanci, ali planove im remete Amerikanci i Nemci.
 

Rogozna puna zlata

Sa severom Kosmeta graniči se Rogozna, koja teritorijalno pripada Novom Pazaru. Na ovoj planini zlato se kopalo još u srednjem veku, a pre nekoliko godina Geozavod iz Beograda i neke strane kompanije utvrdile su da praktično cela planina leži na bakru, srebru i zlatu. Procenat metala u rudi kreće se od 1,2 do 1,6 odsto, a iz jedne tone bakarnog koncentrata može se, uz ostale metale, izvući po šest do sedam grama čistog zlata. U borbi za kontrolu nad Trepčom, stranci na Kosovu računaju i na ovo srpsko bogatstvo koje, nažalost, Srbija ne koristi.

- Ni mi Srbi se nećemo lako predati, niti ćemo im tek tako prepustiti ogromno bogatstvo - kaže jedan od inženjera u Trepčinim rudnicima kod Leposavića za "Vesti".


Mada im sever Kosmeta nije sektor, ovamo su (sa jakim snagama Kfora) došli i Amerikanci i Nemci, u ime Amerike, za Trepču se bori ambasador ove zemlje u Prištini Kristofer Del, a za Nemačku lobira lično kancelarka Angela Merkel, koja od Srbije traži da se odrekne pokrajine i prizna nezavisno Kosovo. Ko će pobediti u ovoj igri još se ne zna: ako je suditi po najavama da će se Amerikanci povući s Kosova i Metohije, Trepča bi trebalo da pripadne nemačko-francuskim firmama, međutim, postoje i najave da će Amerikanci otići samo iz Bondstila, koji će postepeno popuniti Turci, ali da će pojačati svoje prisustvo u bazi Noting hil kod Leposavića odakle će na oku držati i rudna bogatstva u ovom kraju.


Spekulacije je odbacio komandant snaga SAD u okviru Kfora, pukovnik Džefri Lajten koji je rekao da se američki vojnici neće u 2012. godini povući sa Kosova. Trenutno je na Kosovu 1.477 američkih vojnika koji u sastavu Kfora, imaju za cilj pre svega da zaštite poslovne i vojne interese Vašingtona u regionu.
 

Oteto 100 milijardi evra

Ministarstvo energetike Republike Srbije je saopštilo da "vrednost rudnog bogatstva na Kosmetu iznosila 100 milijardi evra, kad se uzme u obzir perspektiva i iznos koji bi se dobio eksploatacijom i pretvaranjem tog energetskog bogatstva u električnu energiju".
Korporativni stručnjaci za rude i minerale saopštili su krajem 2008. procenu da rezerve olova u Trepči iznose 425.000 tona olova, 415.000 tona cinka i 800 tona srebra; da su rezerve nikla 185.000 tona i kobalta 6.500 tona, a feronikla čak 15 miliona tona.

Zvanično, Trepča i danas radi, ali niko tačno ne zna kako i koliko. Tek kada su nedavno u Vučitrnu zarobljeni kamioni Euro-kopa iz Raške, koji su prevozili olovo-cinkani koncentrat iz Leposavića u Švajcarsku, saznalo se da deo Trepča koji je pod srpskom kontrolom: kopa, delimično prerađuje, a ponešto i izvozi.


Prema nezvaničnim informacijama, isti koncentrat izvožen je u Bugarsku i Crnu Goru (luka Bar), a odatle u još nekoliko zemalja.


U Leposaviću rade rudnici Crnac i Belo brdo smanjenim kapacitetima, posebno od letos kada su zatvoreni Brnjak i Jarinje, radi i Flotacija Kopaonik u ovom gradu.


Direktor Trepče Jovan Dimkić nikada nije objasnio kako posluje ovo preduzeće i pod čijom je kontrolom, a ovim pitanjima mnogo se, bar javno, nisu bavili ni Kfor ni Euleks, a ni Hašim Tači nije pokazivao preterano interesovanje za preuzimanje Trepče jer zna da je rudno bogatstvo plen onih koji su ga bombama doveli na vlast i ne dira u njihove interese.


- Stranci prvo žele da stabilizuju situaciju na severu Kosmeta, uspostave čvrste granice sa Srbijom i obezbede funkcionisanje "graničnih prelaza" Brnjak i Jarinje, pa tek onda da rade na oživljavanju Trepče - zaključili su sagovornici "Vesti".

Pacoli hoće da proda Britancima

Zamenik kosovskog premijera Bedžet Pacoli pokušava da Trepču proda princu od Kenta Majklu. Veruje se da je Pacoli na Kosovo došao upravo iz razloga da bi trgovao bogatstvom u koje je Srbija ulagala milijarde dolara.
Pre Drugog svetskog rata Britanci su dugo gazdovali Trepčom i iz nje izvlačili ogroman profit.

2024 © - Vesti online