Vlada krije imena najvećih poreskih dužnika
Povod za kritiku je nepostupanje Ministarstva po nalogu poverenika da učini dostupnim javnosti ove inforamcije, kao i pravno neosnovani argumenti kojim pokušava da opravda svoje postupke, uz obrazloženje da su ti podaci "službena tajna".
Šabić ocenjuje da svojim postupcima Ministarstvo finansija dezinformiše i zbunjuje javnost i dovodi u pitanje autoritet zakona i organa vlasti.
On navodi da su zahtevi pojedinih beogradskih medija da se učine dostupnim javnosti informacije o 50 najvećih poreskih dužnika legalni i legitimni i da obrazloženje Ministarstva finansija da će ti podaci biti dostupni tek posle usvajanja odgovarajućih izmena Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji "govori ili o zabrinjavajućem nepoznavanju relevantnih propisa ili, što je još gore, o njihovom svesnom ignorisanju".
Poverenik ocenjuje da takve eventualne izmene Zakona o poreskom postupku i poreskoj adiministraciji nemaju smisla i za njih ne postoji nikakva potreba.
U saopštenju se napominje da je Srbija 2009. godine dobila Zakon o tajnosti podataka koji je i leks specijalis i leks posteriori i koji je apsolutno relevantan u vezi sa pitanjima određivanja i zaštite tajnih podataka, a koji pojam "službena tajna" uopšte ne poznaje, ne koristi ga čak ni kao termin.
Zakonom je predviđeno da se kao tajni podatak može odrediti podatak čijim bi otkrivanjem nastala šteta "ukoliko je potreba zaštite interesa Republike Srbije pretežnija od interesa za slobodan pristup informacijama".
U konkretnom slučaju je, smatra poverenik, više nego očigledno da ne postoji ni pretežan ni bilo kakav interes Republike Srbije da javnosti uskrati tražene podatke.