Hrana 10 odsto jeftinija
Zagovornici ovakvog Vladinog "angažmana" tvrde da je ovakav potez sasvim na mestu, jer je Srbija jedna od zemalja sa najvećim trgovačkim maržama. Za osnovne namirnice one u proseku iznose 23 odsto, a za ostale proizvode idu do čak 40 odsto. Vojislav Stanković iz Privredne komore Srbije smatra da je ovakva odluka bila neminovna.
Zarađuju na razlici
- Za strateške proizvode, kao što je proizvodnja hrane, nema slobodnog tržišta. S obzirom na pad životnog standarda i nezaposlenost, hrana je u Srbiji dostigla udeo od 42 odsto kućnog budžeta. U celom prehrambenom lancu, ako neko ostvaruje benefit na račun potrošača, to su trgovinske kompanije - naglašava Stanković.
On objašnjava da prehrambena industrija po niskim cenama dobija proizvod, a da veliki trgovinski lanci zarađuju na razlici u nabavnoj i prodajnoj ceni.
- Tako su kod nekih poljoprivrednih proizvoda marže bile veće od proizvodne cene. Smatram da marže treba "zabetonirati" na maksimalnih 10 odsto, a da za osnovne namirnice poput hleba, mleka, mesa, jestivog ulja i šećera ne bi smele da bude veće od pet odsto - ističe Stanković.
Stručnjak PKS dodaje i da je agregatna tražnja u Srbiji izuzetno mala, i da to pokazuje podatak da prosečan račun u megamarketima iznosi samo 400 dinara. Stanković kaže da će zbog ograničavanja marži na 10 odsto, cene hrane pasti za od 10 do 15 odsto.
I u Nacionalnoj organizaciji potrošača ističu da, za razliku od Srbije, evropski trgovinski lanci posluju sa veoma niskim maržama.
- Dobar primer je francuski "Karfur", koji sa maržom od 0,5 odsto ima godišnji obrt od 122 milijarde dolara. Svuda u Evropi marže osnovnih životnih namirnica ne prelaze 10 odsto. Ako trgovci sami nisu napravili trgovinski kodeks, a zarađuju ogromne pare, država mora da stane na put samovolji i bahatosti - kaže predsednik ove organizacije Goran Papović.