Utorak 13.12.2011.
05:25
Press

Kako je uništena srpska privreda

JAT duguje 130 miliona evra
 

"Press" otkriva da najveće dugove imaju "Petrohemija Pančevo"  (240.000.000 evra), "Jat" (130.000.000 evra), zatim "Azotara Pančevo" (70.000.000 evra), pa "Ikarbus" (17.000.000). U kolikoj je precizno dubiozi BIP zasad nema podataka, ali se zna da je reč o takođe višemilionskim iznosima.
 

Zbog nagomilanih potraživanja ova preduzeća su pokretala sudske sporove, pa BIP tako čeka na čak 65.000.000 evra u arbitražnom postupku. Ali, u "Jatu" su, recimo, dozvolili da ostanu "kratki" za 30 miliona evra, pošto im strane kompanije upravo toliko "dođu" na ime otpisanih i nenaplaćenih potraživanja.
 

- Suština je da često nisu ni hteli da naplate ta potraživanja - objašnjava za "Press" profesor Ljubodrag Savić sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu.
 

Zdravković: Beskrupulozno bogaćenje


Ekonomista Miroslav Zdravković zaključuje da će se ovaj proces završiti "kada više ne bude bilo plena - velikih javnih preduzeća".
 

- Tada će i nastati pravi problemi između izgladnele većine i onih koji su postali bogati u ovoj preraspodeli. Problem bi mogao da se reši ukoliko bi poreska policija stekla informatičku infrastrukturu kojom bi svake godine mogla da vrši proveru sa jedne strane prijavljenih poreskih prihoda, a sa druge strane promene vrednosti imovine pojedinaca i porodica. Ukoliko ima bitnog odstupanja sprovode se istraga i ispitivanje na koji način su stečeni.

- Uzroci propasti velikih javnih preduzeća su različiti, ali među najvažnijim je loša procena njihovih vlasnika, odnosno nesposobnost da na adekvatan način odgovore na svakodnevne tržišne izazove. Na drugom mestu je prilično raširena praksa uništavanja preduzeća kroz izvlačenje kapitala, odnosno njegovo prebacivanje na račun drugih firmi u zemlji ili inostranstvu. Korišćeni su brojni mehanizmi kao što su: uplata avansa za robu koja nikada i ne stigne u preduzeće, prodaja robe koja se nikada ne naplati, prodaja dela imovine, odnosno zemljišta, mašina, zatečenih zaliha za koje novčana protivvrednost nikada ne bude uplaćena na račun preduzeća. Naravno, u svim ovim slučajevima izvučeni kapital, odnosno velike sume novca završe na računima ćerki firmi na egzotičnim ostrvima - objašnjava profesor Savić.


Kako on kaže, prema odomaćenom srpskom biznis scenariju "najbolje je da se pravimo ludi", u velikim firmama u Srbiji se odlično znalo šta se radi.
 

- Velika javna preduzeća su kao veliki potrošači dogovarali "dodatne" usluge, plaćajući realno višu cenu od tržišne, uz dogovor da se ta razlika uplati rukovodstvu preduzeća ili stranci koja kontroliše to preduzeće. Neretko je korišćena i strategija namernog zastarevanja potraživanja, koja su otpisivana u bilansima preduzeća, ali su dužnici uplaćivali umanjena potraživanja na račune onih koji su pravili takve aranžmane. Iz svih ovih primera se nedvosmisleno može zaključiti da je u protekloj deceniji nemilice arčena društvena svojina, stvarana više decenija. Srbija će, nažalost, i u narednim godinama plaćati cenu katastrofalnog modela privatizacije, zbog čega njegovi kreatori, ali i ministri, odnosno resorni činovnici objektivno moraju da snose odgovornost - kategoričan je Savić.

2024 © - Vesti online