Vlada Hrvatske poništava srpske optužnice
Predloženi zakon je odgovor na optužnice za ratne zločine i genocid na području Vukovara 1991, koje su iz Beograda nedavno stigle u Hrvatsku protiv oko 40 hrvatskih državljana, među kojima i nekoliko ratnih rukovodilaca. Tim zakonom se, kako je rečeno na sednici vlade, žele zaštiti hrvatski državljani od prave agresije iz Srbije.
Protiv predloga zakona glasao je jedino potpredsednik Vlade iz Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) Slobodan Uzelac. On je ocenio da će od tog zakona biti više štete nego koristi, jer će nevini teže dokazivati svoju nevinost dok će se pravi krivci za zločin teže procesuirati.
Ukoliko Sabor usvoji predloženi zakon, postaće ništavi svi pravni akti Srbije, bivše JNA i bivše SFRJ kojima su osumnjičeni, optuženi ili osuđeni hrvatski državljani za ratne zločine u poslednjem ratu u Hrvatskoj. Predloženi zakon navodi da je vođenje takvih postupaka u isključivoj nadležnosti Hrvatske.
Premijerka Jadranka Kosor podsetila je na sednici vlade na sve zakone koje Hrvatskoj garantuju samostalnost i nezavisnost, i kojima je bivša JNA proglašena agresorom.
Homen: Nadam se da ovakav zakon neće biti usvojen
Državni sekretar u Ministarsvu pravde Srbije Slobodan Homen izrazio je nadu da neće biti usvojen predlog zakona koji je usvojila Vlada Hrvatske, a kojim se poništavaju određeni pravni akti bivše JNA, bivše SFRJ i Srbije koji se odnose na rat u Hrvatskoj 90-ih godina.
Homen je ukazao da taj zakonski predlog nije u skladu sa odredbama evropske demokratske prakse.
"Smatramo da izvršna i zakonodavna vlast ne treba da se mešaju u rad drugih organa. To je tekovina demokratije i podela vlasti, kako to važi u Srbiji i drugim demokratskim zemljama, tako to treba da važi i u Hrvatskoj", kazao je Homen.
On je napomenuo da to što se dižu optužnice protiv hrvatstkih državljana za događaje devedesetih godina ne znači da su oni po automatizmu krivi, već da mogu svoju nevinost da dokažu pred sudom .
Homen je ocenio da bi jedina svrha usvajanja ovog zakona mogla da bude predizborna kampanja u Hrvatskoj. |
"Hrvatska ima legitimno pravo i dužnost da zaštiti svoj suverenitet i samostalnost, i ne dopusti mešanje bilo koje druge države u hrvatsko pravosuđe", istakla je premijerka podsetivši i na srpski Zakon o organizaciji nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine iz 2003.
Nijedna država, rekla je Kosorova, nema pravo da donosi zakone ili se na drugi način upliće u pitanja koja su u isključivoj jurisdikciji druge države. Jadranka Kosor je rekla da se predlog zakona ne odnosi na akte za koje pravosuduna tela Hrvatske utvrde da udovoljavaju pravnim standardima krivičnog zakonodavstva Hrvatske.
Ona je dodala da svako ko je odgovoran za ratne zločine treba da odgovora, kao i da se tim zakonom ne dovodi u pitanje izvršavanje obaveza prema Haškom tribunalu. Vlada na današnjoj sednici, suprotno očekivanjima, nije donela izmene Zakona o privatizaciji naftne kompanije INA kojem je cilj da se ograniči vlasništvo bilo kog strateškog partnera na najviše 49 odsto.
Kosorova je rekla da se izmene zakona prevode na engleski i da će sutra biti poslate Evropskoj komisiji kako bi se otvorile dodatne konsultacije oko razloga zbog kojih Vlada smatra da su te dopune u ovom trenutku nužne.