Subota 13.08.2011.
09:08
Blic, Press

Kako preživeti kredit u švajcarcima?!

I pored upozorenja da su krediti u švajcarcima rizični građani se poveli za niskom kamatom

Dr Dijana Marković Bajalović, bivša predsednica Komisije za zaštitu konkurencije, jedna je od osoba koja se kod banke zadužila u švajcarskim francima.

"Septembra 2007. podigla sam kredit u francima koji je tada vredeo 85.000 evra. Sada, posle skoro četiri godine otplate, dugujem 92.000 evra. Prva rata je iznosila 58.000 dinara, a poslednja uplaćena čak 105.000 dinara. Posle rate ostaje samo za osnovno, i realno ne znam kako da izdržim otplatu", rekla je Dijana Marković Bajalović.

Prema njenim rečima, banke nisu uopšte voljne da pomognu kako se to u javnosti ističe. 

"Reindeksiranje u evre u banci ne dozvoljavaju jer rata sad prelazi pola plate. A kada sam od druge banke dobila mogućnost da refinansiram kredit, rečeno mi je da je provizija za prevremenu otplatu sredstvima druge banke četiri odsto, što je skoro 4.000 evra", kaže Marković Bajalović.

Posle plaćanja rate od plate ne ostaje za život

Međutim, stručnjaci upozoravaju da je prebacivanje kredita iz švajcaraca u evro u ovom momentu veoma loša opcija, i da klijenti nikako ne bi trebalo da pristanu na takve nagovore banaka. Kažu da je savet Narodne banke Srbije korisnicima kredita u švajcarcima potpuno u suprotnosti sa interesima građana i da na konverziji jedino mogu da profitiraju banke, koje već odlično zarađuju zbog velikog skoka vrednosti franka.


A, ako bi dužnik, na primer, sada prebacio kredit od 70.000 švajcaraca u evre, što mu preporučuju komercijalne banke, on bi na kraju platio dodatnih 20.000 evra!

Urednik u magazinu "Ekonomist" Milan Ćulibrk objašnjava zašto je ova konverzija pogubna za onoga ko otplaćuje kredit. 

"Švajcarac je trenutno par procenata ispod vrednosti evra i uprkos svemu što se dešava na duži rok on nikako neće uspeti da bude jači od evropske valute. To znači da, ako se korisnici kredita u francima sada prebace na evro, mogu da budu suočeni sa posledicama budućeg jačanja evra i da ih to košta onoliko koliko ih je koštalo jačanje švajcarskog franka u protekle četiri godine. Prelaskom na evro platili bi bukvalno duplu cenu tih kredita", upozorava Ćulibrk.


Prema njegovim rečima, korisnici kredita u švajcarcima zadužili su se u najgorem mogućem momentu.


"Pre par godina franak je u odnosu na evro bio na istorijskom minimumu, dok je sada dostigao svoj istorijski maksimum i najverovatnije je da će još neko vreme da raste. Ipak, sigurno je da uskoro mora doći do zaokreta, pogotovo što je sada sve očiglednije da Evropska centralna banka neće dozvoliti veće poremećaje u Italiji i Španiji. Ukoliko ne bude nekih dramatičnih pogoršanja u zoni evra, logično je očekivati da će se evropska valuta stabilizovati, odnosno da će švajcarac pasti", objašnjava Ćulibrk.


I ekonomista Miroslav Zdravković ističe da čak i ako franak nastavi da raste, klijentima će biti isplativije da ostanu pri toj valuti. "Iako su im rate astronomski porasle, klijenti koji imaju kredite u švajcarcima sada ne bi trebalo da ih prebacuju u evre. Zbog trenutnog kursa franka i evra, svako ko to učini imaće veći kredit u evrima nego što je on bio na početku otplate. Oni koji se ipak usude da prebace kredit u evre, na kraju će dati ne samo više novca dok traje otplata, već će im i rata biti veća nego što je sada", upozorava Zdravković.

Hrvatsko rešenje

 

1. Smanjene su kamatu na kredite u švajcarcima (u igri su opcije od 0,5 do 1,5 procentnih poena, ali se veruje da će se na kraju dogovoriti za kamatnu stopu nižu za jedan odsto)
2. Država uvodi porez za banke na aktivu za kredite u švajcarskim francima, od kojeg će prihodi biti strogo namenski
3. Pomaže se ugroženim dužnicima u zavisnosti od visine i vrste kredita
4. Svima koji ne ispunjavaju socijalne kriterijume omogućava se olakšanje u otplati kredita fiksiranjem kursa, a kursna razlika knjižiće se kao dug i platiće se na kraju otplate
5. Svi modeli biće uneti u nov zakon koji će važiti za valutne klauzule u švajcarskim francima, jednako kao i za one u drugoj valutit

Prema zakonu o obligacionim odnosima u članu 133 sadrži odredbu po kojoj ako posle zaključenja ugovora nastupe okolnosti koje otežavaju ispunjenje obaveze jedne strane u toj meri da je očigledno da ugovor ne odgovara očekivanjima ugovornih strana, ugovor se može raskinuti. Ugovor se neće raskinuti, ako neoštećena strana ponudi da se uslovi ugovora izmene.

2024 © - Vesti online