Subota 16.07.2011.
12:03
D. Dekić - N. S. Preradović - Vesti

Tajkuni dužni državi pet milijardi evra

Izmirivanje dugovanja državi, prema oceni stručnjaka, obezbedilo bi subvencije za milion novih radnih mesta u Srbiji.


O tim tajkunskim dugovanjima, prema rečima Todorovića, postoji zavera ćutanja. On već tri meseca bezuspešno traži tačne podatke od države, a radikali se spremaju da podnesu krivične prijave protiv svih odgovornih za ovu, kako je zamenik šefa SRS-a naziva, pljačku Srbije.

Otvoren problem: Dragan Todorović


- Jasno je kakva je ovo država kada svi ćute kao zaliveni i prave se da to nikada nisam ni rekao, ni tražio. Ovde je reč o sumi koju duguje petnaestak lopova u zemlji i za to neko mora da odgovara. Zato sam tražio koliko svaki od biznismena duguje i po kom osnovu, da bi se utvrdila i odgovornost ljudi na funkcijama u državi - objašnjava Todorović.

Radikali zadovoljni Briselom

 

Dragan Todorović kaže da su zahtev iz Brisela o preispitivanju sumnjivih privatizacija u Srbiji radikali dočekali kao satisfakciju.


- Mi smo zbog privatizacije Luke Beograd i "Večernjih novosti", koje su povezane sa Milanom Bekom, podneli ukupno 17 krivičnih prijava, ali do danas ništa nije urađeno i iz nadležnih organa nam nije stiglo ni jedno jedino slovo. Zato nam je satisfakcija da EU traži da ispitaju privatizacije, na koje smo i mi ukazivali- kaže Todorović.

Prodao "Maksi", ostao dužan državi: Miroslav Mišković

Sa pet milijardi evra, prema rečima ekonomiste Branka Dragaša, može da se subvencioniše milion radnih mesta, čime bi armija nezaposlenih imala hleb u rukama.


- Činjenica je da u Srbiji na ime poreza i raznih drugih obaveza mogu da duguju samo tajkuni i oni bliski strankama. Ukoliko običan građanin duguje samo nekoliko dinara, odmah dobija opomenu - kaže Dragaš.


Prema njegovim rečima, Srbija bi morala da donese zakon o poreklu imovine i to od 1989. godine do danas.

Svi bez izuzetka moraju biti stavljeni na finansijski rendgen, što znači temeljno preispitivanje porekla novca.


- Ukoliko se pokaže da je u sticanju imovine bilo ikakvih nezakonitosti, imovina mora biti nacionalizovana. Samo na taj način će se Srbija izboriti s korupcijom, pranjem novca i bogaćenjem preko leđa naroda - smatra Dragaš.


Verica Barać, predsednica Saveta za borbu protiv korupcije, smatra da je iluzorno očekivati da država ispita poreklo novca srpskih tajkuna jer su usko povezani.
- Političari i tajkuni su deo iste priče, oni su u zajedničkom poslu, kao spojeni sudovi. Sprega između izvršne vlasti i tajkuna je suviše jaka da bi sami razbijali i na taj način se razotkrili - navodi Barać.

Baraćevu tuže

 

Milan Beko

Verica Barać javno govori o malverzacijama u privatizaciji za koje krivi spregu tajkuna i vlasti, a Savet za borbu protiv korupcije je zbog privatizacije Luke Beograd kojom su država i mali akcionari "oštećeni za 20 miliona evra" podnela krivične prijave protiv 17 osoba, među kojima je i Milan Beko.


Savet je ovih dana podneo i krivične prijave protiv Beka i još šest osoba umešanih u privatizaciju "Večernjih novosti".

 

Milan Beko nije ostao dužan Baraćevoj, pa je početkom ove godine u roku od mesec i po dana protiv nje podneo tri tužbe zbog izrečenih optužbi, a na ime duševnih bolova zatražio obeštećenje od četiri miliona dinara.


Tragovi novca tajkuna odveli bi do političara, navodi naša sagovornica, a oni to svakako ne žele.


- Zbog čega se naša vlada nije nikada obratila kiparskim bankama tražeći da se ispita poreklo novca? Kako je moguće da Vladu Srbije ne zanima gde je nestao i kako je na Kipru završio državni novac? Jasno je da su političari unutar tajkunskog novca - ocena je Baraćeve.


Ona takođe smatra da je suma od pet milijardi evra ogromna, a u slučaju krhke srpske privrede neobično značajna kako za otvaranje novih radnih mesta, tako i za usporavanje zaduživanja države.

Iz dijaspore 37 milijardi dolara

 

Dok tajkuni duguju državi, novac koji dijaspora šalje u Srbiju, prema statistikama, iznosi 15,3 odsto bruto društvenog proizvoda države, čime se značajno popravlja stanje u posrnuloj srpskoj ekonomiji.


Prema rezultatima najnovijih istraživanja analitičara Svetske banke, u maticu je od 2000. do 2009. iz dijaspore stiglo 37,38 milijardi dolara ili u proseku 736.053 dolara po stanovniku. Podaci Narodne banke Srbije su da je prošle godine dijaspora u domovinu poslala devizne doznake u vrednosti od 3,1 milijarde evra, što je gotovo dvostruko više od 1,4 milijarde evra koliko država traži za Telekom Srbija.


Da bi se stvorila slika prave vrednosti pomoći iseljeničke populacije rodbini u Srbiji može se iskoristiti podatak s Međunarodne konferencije o novčanim doznakama srpske dijaspore, održane krajem aprila prošle godine, kada je viceguverner NBS Bojan Marković kazao da su doznake iz inostranstva 2009. iznosile 3,2 milijarde evra, odnosno 4,6 milijardi dolara, i imale su vrednost 40 odsto izvoza Srbije.

2024 © - Vesti online