Subota 05.03.2011.
12:03
M. Ljubičić - Vesti

Samo tražimo našu imovinu

Hrvatska vlada odlučila je da stambeno zbrine samo ne Srbe koji nemaju drugu kuću ili stan u Hrvatskoj ili drugim državama?
 

- Navedeni uslov je diskriminatorski jer se na taj način krši Evropska konvencija o zaštiti osnovnih ljudskih prava i sloboda. Hrvatska vlada treba da stanarsko pravo tretira kao imovinsko pravo. To znači da Srbima treba da budu vraćeni stanovi ili ako to nije moguće da dobiju pravičnu novčanu nadoknadu.

Miodrag Linta (prvi red, drugi s desna)
 




Ivo Josipović je izjavio da je veliki broj izbeglih Srba već rešio imovinska pitanja?


- Nažalost, to nije tačno. Velikom broju izbeglih i prognanih Srba, ali i građana koji su poreklom iz Hrvatske nije vraćena nepokretna i pokretna imovina. Nije izvršena revizija ugovora o razmeni kuća i stanova koji su sklopljeni pod pritiskom za vreme rata. Nisu vraćeni stanovi na koje su imali stanarsko pravo, a koji su oduzeti na nezakonit način. Nisu obnovljeni privredni objekti koji su srušeni posle Bljeska i Oluje. Nisu obnovljene

Oprez sa anketom

 

Komeserijat za izbeglice i Međunarodna organizacija za migracije sprovode anketu među Srbima o njihovim stanovima u Hrvatskoj. O čemu se tu radi?


- Ta anketa ima dva nedostatka. Prvo, njome se negiraju prava bivših nosilaca stanarskog prava u Hrvatskoj i afirmiše koncept socijalnih potreba, jer se kao rešenja nude socijalni stanovi, seoska imanja, građevinski materijal i sl. Drugo, anketom nisu obuhvaćene ostale kategorije izbeglih i prognanih Srba.

kuće srušene u terorističkim akcijama u periodu 1991 - 1995. u urbanim delovima Hrvatske gde nije bilo rata. Nisu isplaćene dospele penzije čija je isplata prekinuta u jesen 1991. Izbegli Srbi su isključeni iz procesa privatizacije. Hiljade Srba je osumnjičeno, optuženo ili osuđeno bez dokaza. Postoji preko 600 grobnica u kojima se nalaze posmrtni ostaci Srba, koji još nisu ekshumirani i identifikovani.

Niste uspeli da predate Borisu Tadiću i Slavici Đukić-Dejanović kopiju peticije sa 45.000 potpisa izbeglih Srba kojom traže da Zagreb pre ulaska u EU reši njihova imovinska i druga potraživanja, stigli ste samo do pisarnica?


- Očekujem da će Boris Tadić ipak primiti delegaciju izbegličkih udruženja i zavičajnih klubova, jer akcija prikupljanja potpisa podrške peticiji nije uperena ni protiv Hrvatske niti protiv Srbije. Verujem da se i Tadić slaže sa našim stavom da je interes Srbije da Hrvatska postane član EU ali da prethodno pravično reši naše imovinske i druge probleme.

Tražite da Skupština Srbije usvoji rezoluciju kojom će podržati zahteve izbeglica iz Hrvatske, ima li izgleda da u tome uspete?


- Mi smo 24. februara predali predlog Rezolucije šefovima svih 10 poslaničkih grupa u Skupštini Srbije kojom, između ostalog, tražimo da se konstatuje kršenje ljudskih prava izbeglih i prognanih Srba i traži da Vlada Srbije izradi platformu o razgovorima sa Hrvatskom o pronalaženju trajnog rešenja pitanja koja su sadržana u Peticiji.

Isti uslovi kao i za Hrvate

 

Stambeno zbrinjavanje Srba treba da se dopuni sa tri elementa: da se ukloni uslov da podnosilac nema u vlasništvu drugu kuću ili stan, da cena otkupa koju su imali Hrvati i ostali građani tokom 90-ih godina bude ista i za Srbe i da se stan daje u mestu gde je podnosilac imao stanarsko pravo. 

2024 © - Vesti online