LAGANIN

U Livanjskom Polju, Milisavi su u novije doba zabeleženi kao Srbi-ikavci, stanovnici sela Potočani, doseljeni iz Eminova Sela kod Duvna. Slave Nikoljdan. Porodica Lagan(in), zabeležena je 60-ih godina 20. veka u selu Veliki Guber (Livno). Izvor kaže su se nekada zvali Milisave i da su se naselili iz Eminovog Sela (Duvno). Slava je ista - Nikoljdan.

I oni su Srbi ikavskog izgovora. J. Dedijer, u "Hercegovini", kaže da su Milisavi starosedelačko stanovništvo u Duvanjskom Polju i to u selu Crljenici koja je, po predanju, "čitava bila njihov posed". Pored Milisava, u selu su starosedeoci i Vukovići, Drašci i Pivčevići.
 

Interesantno je, navodi ovaj istraživač, da su se te starinačke porodice pod turskim pritiscima sklanjale u Bosnu ili Liku i opet se vraćale na "starevinu". Turci su ih na kraju raselili iz Crljenica u okolna duvanjska sela: Mandino Selo (jedna kuća), Rašćane (dve kuće), Eminovo Selo (jedna kuća) i Lipu (šest kuća). Dedijer kaže da oni znaju za svoje poreklo iz Crne Gore, odakle su se doselili u najranije vreme kad su otpočela turska osvajanja naših zemalja.

U samoj Crnoj Gori među prezimenima nema zabeleženih ni Milisava ni Lagan(in)a. Postoje samo Lažete (Lažetići ili Zlatarići) koji su poreklom sa (današnje) teritorije cetinjskog plemena. Oni su, prema Erdeljanoviću, vrlo rano iseljeni u Hercegovinu, još u 15. veku. Po Dedijeru su bili najpre nastanjeni u Korjenićima, pa u Gatačkom Polju u Dobreljima.

Takođe su evidentirani i kao žitelji Biograda u Nevesinjskom Polju. Pričalo se da su poreklom sa Cetinja od Zlatarića i da su tamo nešto pogrešili, pa su "iseljeni" u Hercegovinu, kod Nevesinja. Smatramo da je prezime Lagani(n) moglo nastati od Lažeta, kao i da je ono prvobitno bilo u funkciji kad su se kao trgovci jedno vreme nastanili u Odesi. Po povratku u Duvno, verovatno su dobili prezime po pretku Milisavu koji je bio vrlo imućan i imao kao posed Crljenice, a živeli su kao trgovci u Mostaru.