MATIĆ

Matići su, kao i većina stanovništva Semberije, doseljeni iz Hercegovine. U okolinu Bijeljine došli su preko Sarajevskog Polja i Vlasenice. Interesantan je podatak da su Matići u Kobilj-Dolu u Sarajevskom Polju došli iz Neđarića gde su ih Turci bili naselili na državnu zemlju koju su im poklonili.

U zapisu o selima Sarajevskog Polja stoji da su Matići zemlju dobili jer je jedan njihov predak Mitar, koji je išao u Carigrad 1850. godine, kao jedan od predstavnika težaka (seljaka) iz sarajevske okoline i tom prilikom izjavio da je njima dobro i da su im "teljizi od srebra, a špice od zlata" (delovi zaprežnih kola), što je ostavilo jak utisak na Porti, te mu je poklonjeno imanje u Kobilj-Dolu.

Oni su, prema našem izvoru, srodnici sa Đokićima u Alilovićima i Docu i slave Sv. Ignjatiju. Za Đokiće se, opet, kaže se da su jedna od najstarijih porodica u Sarajevskom Polju i da su se doselili u 17. veku.

Matići pravoslavne veroispovesti i to kako u Bosni, tako i na prostoru Hercegovine slave veći broj raznih krsnih slava, ali je izvesno da u najvećem delu Bosne, osim u Semberiji, nema nijedne porodice sa slavom Mala Gospojina.

U Hercegovini je u prošlosti živeo veći broj porodica sa prezimenom Matić koje su bile i pravoslavne i katoličke veroispovesti i to uglavnom poreklom iz Tulja u Popovom Polju, starinci koji su slavili Jovanjdan, ali ih je početkom 18. veka nestalo, ili su, kako Dedijer kaže, "izumrli".
 

Prava istina je da su se, u stvari, nekud iselili, a mnogi su pokatoličeni. Tako su katolici u Dubljanima iz Popova, a ima ih i u Zelenikovcu, Prapratnici, zatim, oko Čapljine, Stoca i Neuma i Hutova. U Dubljanima ih više odavno nema, za jedan deo je poznato da se iselio u Slavoniju. Slavili su Matijevdan, a ovo je interesantno jer su neki nosili i prezime Matijić, otud skraćeno: Matić, što nas podseća na praksu tzv. Cincari koji su za slavu često uzimali imendan domaćina porodice.

U Dubljanima su Matići bili katolici za koje se znalo da su nekad bili pravoslavni i svi su slavili Malu Gospojinu. Interesantno je spomenuti da je pre stotinak godina, a možda i kasnije, u Donjem Stupu pored puta Sarajevo-Mostar, bilo Matića katolika, doseljenih iz Dalmacije.