"Vojska RS nas uzela za taoce"
Tadašnji narednik u ukrajinskom Unproforu Višnjevski je izjavio da je sa još 42 Ukrajinca bio razoružan i zarobljen 26. maja 1992. u fabrici Energoinvest na Ilidži.
Prethodnog dana, ukrajinske vojnike je, po njegovim rečima, na povratku u Sarajevo zadržala policija RS, uz obrazloženje da su ulazi u grad blokirani.
Policajci su zatim od "plavih šlemova" zatražili da predaju oružje, rekavši im da ih moraju evakuisati iz fabrike, koja bi se mogla naći na meti NATO aviona.
Višnjevski je opisao da su Ukrajinci prvo pristali da se razoružaju, ali da su promenili stav kada su na televiziji videli francuske pripadnike Unprofora koje su bosanski Srbi vezali za stubove.
Oružje su predali tek pošto je jedan policajac uperio pištolj u glavu ukrajinskog oficira, naznačio je svedok.
Pripadnike Unprofora, bosanski Srbi su zatim prebacili u Bijeljinu, gde su im pridodali još 14 "francuskih marinaca", rekao je Višnjevski, a onda su svi bili transportovani u Banjaluku.
Kada su Ukrajinci odbili da se u kasarni podele u manje grupe, mladi srpski vojnici su, kako je ispričao svedok, doveli pse vučjake i počeli da ih huškaju na zarobljene, ali im nisu dozvolili da priđu bliže od "15-20 santimetara".
"Plavi šlemovi" su potom zatvoreni u sobu bez prozora koja je bila "u blizini aerodroma", jer su se "stalno čuli avioni", napomenuo je svedok.
Višnjevski je posvedočio da je, sa drugim taocima, oslobođen 6. juna 1995., kada su iz Banjaluke prebačeni u Bijeljinu, a zatim u Novi Sad.
Tužioci su u dokaze uveli više naređenja Glavnog štaba VRS o prebacivanju talaca u Banjaluku i njihovom oslobađanju.
U kratkom unakrsnom ispitivanju, optuženi Karadžić, koji se brani sam, sugerisao je da su srpski vojnici i policajci želeli da ukrajinske "plave šlemove" sklone iz fabrike na Ilidži da bi ih "zaštitili" od vazdušnih napada NATO.
"Ne znam baš da li su bili zaštitnički raspoloženi. Da su hteli da nas zaštite, zašto bi nam oduzimali oružje", odgovorio je Višnjevski.
Suđenje je nastavljeno iskazom drugog svedoka, francuskog oficira, koga su u maju 1995. snage bosanskih Srba uzele za taoca.
Karadžić je optužen i za genocid u Srebrenici i još sedam bosanskih opština; progon nesrba širom BiH i terorisanje stanovništva Sarajeva artiljerijskim i snajperskim napadima 1992-95.