Francuski oficir: Odmazda VRS nad civilima u Sarajevu
Zaštićeni svedok KDZZ-450, iz čijeg iskaza proizlazi da je u to vreme bio na komandnoj dužnosti u Sarajevu, izjavio je da su napadi na Sarajevo bili "taktičko sredstvo kojim su bosanski Srbi nastojali da zaustave ofanzive Armije BiH" ne samo u gradu, nego i širom BiH.
"Najviše granatiranja i snajpera po gradu bilo je pošto bi Armija BiH započela neku ofanzivu... Dakle, to je bila odmazda koju su naređivali visoki oficiri VRS... Verovatno bi general Ratko Mladić rekao: E, sad ću pokazati vlastima u Sarajevu zbog ofanzive u drugom delu BiH", ocenio je svedok.
Strateški cilj koji je vojni i politički vrh RS želeo da postigne atacima na Sarajevo, po francuskom oficiru, bio je "primoravanje predstavnika Muslimana da prihvate podelu BiH i Sarajeva".
Na proteste Unprofora zbog napada, oficiri VRS negirali su svoju odgovornost, a isto je činila i druga strana, kazao je KDZZ-450, koji se sastajao sa komandantima srpskih i muslimanskih snaga i prisustvovao je mirovnim pregovorima.
Svedok je naglasio da je od oktobra 1993. do februara 1994. situacija u Sarajevu bila "vrlo teška" zbog "brojnih artiljerijskih i snajperskih napada na civile" i teškoća u doturanju humanitarne pomoći u grad.
Od početka februara 1994. nastupio je "period relativne stabilnosti", posle sporazuma o prekidu vatre i zoni isključenja teškog oruđa oko grada, postignutog nakon prve eksplozije na pijaci Markale u kojoj su stradale desetine građana.
"Tada nije bilo granatiranja, delovalo je nešto snajpera, ali ne žestoko", opisao je svedok.
Do pojačavanja napada i neizvesnosti ponovo je došlo u julu 1994. godine, pošto je propao mirovni plan Kontakt-grupe.
Snajperiste koji su delovali u Sarajevu, svedok je nazvao "profesionalnim", navodeći kao primer da je u julu 1994. jedan francuski vojnik pogođen u glavu kada je provirio kroz mali prozor, hicem sa više od 200 metara.
KDZZ-450 je o pregovorima u kojima je učestvovao govorio na delu zasedanja zatvorenom za javnost.
U nastavku suđenja, svedoka unakrsno ispituje optuženi Karadžić, koji se brani sam.
Bivši predsednik RS optužen je za terorisanje stanovništva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada; genocid u Srebrenici i još sedam bosanskih opština; progon nesrba širom BiH i uzimanje vojnika Unprofora za taoce 1992-95.