Džamija i crkva pod istim krovom

Sem najava u tom smeru koje je u svojim "pristupnim" besedama saopštio novopečeni premijer Igor Lukšić, njegov ministar turizma i održivog razvoja Predrag Sekulić je prekjuče bio još konkretniji: ne samo što će sa vrha Rumije biti uklonjena limena bogomolja, koju je uz pomoć Vojske Jugoslavije tu postavila Mitropolija crnogorsko-primorska, nego će biti raspisan i međunarodni tender da bi se na tom mestu sagradio sakralni objekat koji će služiti vodećim verskim zajednicama u Crnoj Gori.

Ta, kako se u prvi mah učinilo, zanimljiva i prihvatljiva ideja, možda i najbezbolniji način da se stavi tačka na ovu priču, nije ni prenoćila, a Sekulić je već najavio da "razbija glavu" i traži neko novo, drugačije i prihvatljivije rešenje. Razlog: njegovu ideju o bogomolji "sa tri oltara" na vrhu Rumije na nož su dočekali i pravoslavci i katolici i muslimani.
 

Primera radi, iz Mitropolije crnogorsko-primorske, graditelja sadašnje bogomolje, odmah su poručili ministru da verski objekat kakav on zamišlja i ekumenski najavljuje "ne poznaje civilizacija".

Oponenti Mitropolije, predstavnici takozvane Crnogorske pravoslavne crkve, pak, smatraju da bi to bila "kulturna devastacija teškog obima", a Islamska verska zajednica je jasno poručila da "nije zainteresovana za gradnju takvog objekta". Sličan je i stav katolika koji su, naravno, zainteresovani za uklanjanje "limenke" sa Rumije.

Nesloga u vladajućoj koaliciji Crkva na Rumiji je od početka bila i jedan od razloga za sporenje u crnogorskoj vladajućoj koaliciji - DPS je stalno kalkulisala i odlagala rušenje, a SDP uporno insistirala na sprovođenje u delo odluke vlade. SDP i dalje na tome insistira, ali se protivi da se tu o trošku države i njenih poreskih obveznika gradi nova bogomolja već traži da se taj novac uloži u nove škole, vrtiće, univerzitet.

Nad ovom neobičnom i svakako na neobičan način podignutom bogomoljom, sagrađenom, kako tvrde u Mitropliji crnogorsko-primorskoj, na temeljima negdašnje, drevne pravoslavne crkve koja je postojala na tom mestu, od prvog dana visi pretnja i zahtev za njeno rušenje i uklanjanje. Takve najave su stizale i iz vlade Mila Đukanovića.

Prethodnik sadašnjeg ministra Sekulića, Branimir Gvozdenović, danima je ponavljao da su crkvi na Rumiji odbrojani dani, a onda je pre dve godine na prečac i on zaćutao.

Obelodanjeno je i zašto je to učinio: Vlada je krajem 2009. godine donela odluku da se crkva na Rumiji, do daljeg, ne može rušiti.

Navodno, to je učinjeno pod pritiskom Svetske banke koja je krajem 2008. godine, Crnoj Gori odobrila kredit uz uslov da se stavi moratorijum na rušenje svih bespravno podignutih objekata koji su sagrađeni do kraja avgusta 2009. godine. Tako je stigla "amnestija" i za crkvu na Rumiji. Da li će ona biti trajna, ostaje da se vidi.
 

Simbol zajedništva i mira Rumija je odvajkada, vekovima bila simbol mira i zajedništva, mesto na kojem su se svake godine o Tričin danu okupljali pripadnici sve tri veroispovesti u ceremoniji iznošenja krsta, tradiciji koja se i danas poštuje i održava.