KOSANOVIĆ

Čitalac je, nažalost, propustio da navede koja je krsna slava njegove porodice, pa će nam istraživanje biti teže, jer Milan Radeka u svojoj knjizi "Gornja Krajina / Karlovačko vladičanstvo" - konstatuje da Kosanovići slave dve različite slave - Đurđevdan i Nikoljdan.

U "Leksiku prezimena SR Hrvatske", Kosanovića (bez podataka o veroispovesti i nacionalnosti) zaključno sa devedesetim godinama bilo je u preko 100 mesta, a ponajviše u opštinama u Lici: Donji Lapac, Korenica, Gospić, Karlovac, Ogulin sa okolnim naseljima: Bijelići, Blata, Drežnica, Janja Gora, Jasenak, Jasenica Lička, Jezero, Jezaro Srednje, Jorgići, Josipdol, Ključ, Kosanovići, Krakar, Kunić, Latin, Mašići, Mirići, Ogulin, Oštarije, Paligaće, Pavliši, Plaška Glava, Plaški, Plavča Draga, Rabatić-Poljana, Radojčići, Staro Selo Janjagorsko, Sv. Jakov, Trbovići, Trojvrh, Vajin vrh, Vrelo Jaseničko, Zagrad, Zebić i Zelići.

Dosta Kosanovića je bilo i u Ravnim Kotarima, u severnoj i centralnoj Hrvatskoj i Slavoniji. U oblasti odakle potiče naš čitalac, Slunj, evidentna je veća koncentracija naselja sa brojnim porodicama Kosanović u Donjem Lađevcu, Drežnik-Gradu, Slunju, Smoljancu, Zbjegu Močilskom i Močilima. Samo u Zbjegu Močilskom bilo je 38 osoba sa prezimenom Kosanović, dok su u Močilima bile 222 osobe u 42 porodice.
 

Kako su Kosanovići u okolini Slunja iz Like (ne znamo iz kog njenog dela), oni su daljom starinom svakako od iste familije kojoj pripadaju potomci hercegovačkog mitropolita Save Kosanovića iz Banjana. Po svedočenju samog mitropolita, njegovi su bili "dovoci" u Ognjenoviće, a slave Nikoljdan, dok su oni drugi, od Miljanića, slavili Jovanjdan.

U Banjane su se doselili od Trebinja, iz familije Prduljica. U Liku su 1701. Kosanovići došli "kao jaka familija", iz oblasti Brinja, Dabra, Kosinja i Plaškog, pa su i zauzeli najbolju zemlju i razvili se u brojne porodice.

Mnogi su se iseljavali u Bosnu (preko reke Une). Iz tih krajeva su se prvobitno i doseljavali na tle današnje Like, idući preko Hercegovine ili centralne Bosne.